Najveća hrvatska naftna kompanija Ina će platiti između 500 i 750 milijuna kuna, odnosno između 65 i 100 milijuna eura dodatnog poreza na dobit. To proizlazi iz neslužbene procjene kojom raspolaže Bloomberg Adria. To ujedno znači i da će se iz Ine u državni proračun sliti trećina ili čak polovina ukupnog iznosa od milijardu i pol kuna, odnosno 200 milijuna eura koliko država planira prikupiti novim porezom.
Iz Ine zasad nema službene potvrde iznosa, iako priznaju da će najvjerojatnije biti najveći obveznik novog nameta. Na naš upit odgovorili su: "Prema zakonskom prijedlogu, Ina će potencijalno biti najveći obveznik plaćanja dodatnog poreza na dobit. Točan izračun poreza će uslijediti nakon računovodstvenog zatvaranja financijske godine krajem prvog tromjesečja 2023." Službena objava tog podatka mogla bi se protegnuti i dodatnih mjesec dana.
Novim porezom obuhvaćene su sve kompanije s godišnjim prihodom iznad 300 milijuna kuna i 20-postotnim rastom dobiti u ovoj godini iznad četverogodišnjeg prosjeka. Na dobit višu od toga razrezat će se ekstraporez po stopi od 33 posto.
Buduća ulaganja
Posljednji dostupni poslovni rezultati Ine, za prvih devet mjeseci 2022., govore da je kompanija imala veliki skok prihoda koji su iznosili oko 27 milijardi kuna, ali i rashoda, dok je dobit porasla na 2,72 milijarde kuna, odnosno za 171 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Predsjednik uprave Ine Péter Ratatics nedavno je izjavio kako dodatno oporezivanje tzv. ekstraprofita značajno ograničava Ininu predanost budućim ulaganjima.
Analitički tim Bloomberg Adrije je krajem studenog, prije nego što su usvojene izmjene predloženog zakona o dodatnom porezu na dobit, izdvojio Inu kao glavnu metu novog poreza. Tada se procjenjivalo kako bi iz naftne kompanije mogla stići čak i milijarda dodatnih kuna u proračun. Uz Inu znatan dodatni porez mogle bi platiti i velike domaće banke koje ove godine ostvaruju odlične rezultate, a oslobađale su i rezervacije iz ranijih godina, što im dodatno ne ide na ruku pri izračunu porezne osnovice.