Posao stoljeća. Tako je srpska vlast 2008. godine nazvala prodaju Naftne industrije Srbije (NIS) ruskom Gazpromu. Prema ugovoru o prodaji, NIS je s 50 posto vlasništva otišao u ruske ruke za 400 milijuna eura, a zajedno s njim i sva naftna i plinska polja i geotermalne bušotine koje su pripadale tom nekada državnom poduzeću. Sporazumom je predviđeno i da Rusi ulože 490 milijuna eura u proizvodnju i još 60 milijuna eura u zaštitu okoliša.
Ove godine, zbog rata u Ukrajini koji je utjecao na porast cijena svih energenata, pa tako i nafte, koja je u ožujku na svjetskom tržištu iznosila i više od 120 dolara po barelu, i NIS se uvrstio u niz energetskih kompanija koje su prijavile rekordnu dobit.
Prema posljednjem izvještaju, NIS je samo u trećem kvartalu poslovao s neto dobiti od 25,7 milijardi dinara, što je oko 218 milijuna eura. To je više nego trostruko uvećanje u odnosu na isti period prethodne godine.
Nakon objave rezultata iz trećeg kvartala, postalo je jasno da će ta naftna kompanija zabilježiti najbolju godinu dosad. Samo u prvih devet mjeseci ove godine neto dobit NIS-a iznosila je 69,4 milijardi dinara. To je više od 588 milijuna eura.
Dva dana nakon objave tih rezultata, a uoči stupanja na snagu europskih sankcija Rusiji koji podrazumijevaju zabranu uvoza ruske nafte preko mora, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da država namjerava preuzeti većinsku kontrolu nad NIS-om.
"Srbija razmatra preuzimanje većinske kontrole nad NIS-om od ruskog Gazpromnefta, jer žuri kako bi se zaštitila od utjecaja sankcija Moskvi", rekao je Vučić za britanski list The Financial Times.
Zbog sankcija Rusiji, od prosinca će Hrvatskoj biti zabranjeno prevoziti rusku naftu u Srbiju, dok NIS-u prijeti zabrana poslovanja sa zemljama i firmama iz Europske unije.
Poslovanje NIS-a
Prema podacima NIS-a o financijskom poslovanju objavljenim na njihovoj službenoj internetskoj stranici, ta kompanija je 2012. godinu završila s neto dobiti od 45,5 milijardi dinara (390 milijuna eura), a 2013. s neto dobiti od 48,3 milijarde dinara (410 milijuna eura), da bi se u kasnijim godinama dobit i više nego prepolovila.
Kompanija je 2020. godine ostvarila gubitak od 7,6 milijardi dinara (65 milijuna eura), da bi prošlu godinu završila s dobiti od 21 milijarde dinara (180 milijuna eura). Podsjetimo da je samo u prvih devet mjeseci ove godine neto dobit NIS-a iznosila 69,4 milijarde dinara (590 milijuna eura).
Zaduženost kompanije prema bankama bilježi tendenciju rasta. Godine 2012. ukupan dug prema bankama iznosio je 306 milijuna eura, da bi u posljednje tri godine iznosio 590 milijuna eura. Najveći dug prema bankama NIS je imao 2016. godine kada je bio 628 milijuna eura.
Od preuzimanja većinskog paketa ruskog Gazproma za poslovanje NIS-a specifičan je rast proizvodnje domaće nafte i pad proizvodnje domaćeg plina. Dok je proizvodnja nafte i plina 2013. godine iznosila 1.697.000 tona, prošle godine je pala na 1.194.000 tona. Prerada nafte je porasla s 3.066.000 tona na 3.945.000 tona.
Kada se govori o kupoprodajnoj cijeni i profitu NIS-a, treba imati na umu da to svakako nije ista kompanija koja je kupljena prije jednog desetljeća i da su bolji rezultati postignuti i zahvaljujući ulaganjima.
Vladan Pavlović iz kompanije IPOPEMA securities kaže da su Rusi investirali u NIS nekoliko milijardi eura u posljednjih desetak godina i da kompanija trenutno ima dobit koja se približava tržišnoj kapitalizaciji od 880 milijuna eura.
"U normlanim okolnostima, ako bi se postigao neki dogovor o preuzimanju većinskog vlasništvu NIS-a, cijena kompanije bi vjerovatno iznosila više od milijarde eura, minimalno. To bi bio iznos koji bi dodatno opteretio naš javni dug, i to u situaciji kada smo već zatražili novi aranžman s MMF-om", rekao je Pavlović za Bloomberg Adriju.
Zapošljava 11.000 ljudi
Na internetskoj stranici NIS-a navedeno je da je u modernizaciju Rafinerije u Pančevu od 2009. godine uloženo više od 800 milijuna eura, a u studenom 2020. godine svečano je u rad pušteno postrojenje za duboku preradu s tehnologijom odloženog koksanja.
"Ovaj projekt, vrijedan 300 milijuna eura, omogućuje NIS-u povećanu proizvodnju najvrednijih goriva - dizela, benzina i tekućeg naftnog plina, kao i početak domaće proizvodnje naftnog koksa. U 2021. godini započeta je treća faza modernizacije Rafinerije, čiji je kapitalni projekt rekonstrukcija postrojenja katalitičkog krekinga i izgradnja novog postrojenja za proizvodnju visokooktanske komponente benzina", navedeno je na stranici.
U Srbiji i zemljama regije NIS upravlja mrežom od više od 400 benzinskih stanica, od kojih je više od 90 izvan granica Srbije. NIS rukovodi najvećom maloprodajnom mrežom u zemlji, a poslovanje u tom području razvija i u susjednim državama – Bosni i Hercegovini, Bugarskoj i Rumunjskoj.
Sjedište NIS-a nalazi se u Srbiji, dok su predstavništva i zavisna društva otvorena u još nekoliko zemalja svijeta, prije svega u balkanskoj regiji. U NIS-u radi više od 11.000 ljudi.
Kompanija Gazprom Neft je vlasnik 50 posto dioničkog kapitala NIS-a, 29,87 posto dionica posjeduje Srbija, dok kompanija Gazprom ima 6,15 posto dionica. Ostatak pripada građanima, zaposlenima, bivšim zaposlenima i drugim manjinskim dioničarima.
.webp){kind=icon}
