Hoće li američke sankcije NIS-u ubrzati razlaz Srbije i Rusije

Američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) mogle bi postati ključna prekretnica ne samo za srpski energetski sektor već i za vanjsku politiku Srbije. NIS je koliko stup srpske energetike toliko i simbol gospodarskih i političkih veza s Rusijom. Zbog toga te sankcije otvaraju mnoga pitanja i možda označavaju kraj balansiranja srpske politike između proeuropske orijentacije i tradicionalno snažnih veza s Rusijom.

Kako je ranije izjavila srbijanska ministrica za europske integracije Tanja Miščević, "energetika je političko pitanje zbog naše ovisnosti o energentima". Dominantni igrač u Srbiji je ruski Gazprom Njeft, a odluka američke administracije jasno je usmjerena na promjenu tog statusa quo.

Strahinja Subotić, programski menadžer i viši istraživač u Centru za europsku politiku, za Bloomberg Adriju je izjavio da vlast u Srbiji razumije odluku SAD-a te šalje poruku kako sankcije prema NIS-u, trenutno u većinskom vlasništvu ruske kompanije Gazprom Njeft, mogu biti poticaj za pokretanje dugoočekivanih pregovora s Rusima.

"Trenutna vlast nije bila zadovoljna ugovorom s Rusima oko NIS-a, pa ove sankcije SAD-a u neku ruku predstavljaju priliku za daljnju energetsku diverzifikaciju Srbije. To je jedan od preduvjeta za nastavak približavanja Europskoj uniji i jačanje odnosa s SAD-om. Iako Srbija već radi na diverzifikaciji energetskih izvora, pitanje NIS-a uvijek se činilo nerješivim problemom. Sada, unatoč tome što su sankcije predstavljene kao kriza, riječ je o situaciji koja nije potpuno neočekivana niti bezizlazna", objasnio je Subotić.

Stefan Vladisavljev, programski direktor Beogradskog fonda za političku izvrsnost, kaže da su sankcije SAD-a prema NIS-u značajan korak prema smanjenju ruskog utjecaja u Srbiji.

NIS

"Ipak, smatram da vanjska politika Srbije neće doživjeti drastične promjene jer ovo nije prvi put da Srbija podržava zapadne stavove. Posljednje tri godine, od početka rusko-ukrajinskog sukoba, Srbija postupno usklađuje svoju politiku sa Zapadom. Vjerujem da će Srbija nastaviti blago usklađivanje s Europskom unijom, dok će istovremeno nastaviti održavati prijateljske odnose s Rusijom i Kinom", dodao je Vladisavljev.

Rusija gubi kontrolu

James O’Brien, pomoćnik državnog tajnika SAD-a za europska i euroazijska pitanja, koji je prošlog vikenda u Beogradu prisustvovao potpisivanju strateškog dijaloga između SAD-a i Srbije, izjavio je za RTS da SAD ne želi da Rusija upravlja ključnim poduzećem u Srbiji.

NIS

"Srbija nije jedinstvena u tom pogledu; slične smo mjere poduzeli prema drugim ruskim tvrtkama u drugim zemljama – u Nizozemskoj, Švicarskoj i Turskoj. Pratit ćemo put koji će na kraju rezultirati konstruktivnim i snažnim vlasništvom nad NIS-om, što će biti u korist Srbije", izjavio je O’Brien te dodao: "Srbija je odabrala europski put i smatram da velik dio gospodarskog rasta Srbije u posljednjim desetljećima proizlazi iz jačanja odnosa s europskim i američkim tvrtkama koje žele sudjelovati u rastu regije i same Srbije unutar Europe."

Neizbježan dogovor

Podsjetimo, Srbija je 2008. godine prodala 51 posto dionica državne naftne kompanije NIS ruskoj tvrtki Gazprom Njeft za 400 milijuna eura, i to bez javnog natječaja. Prodaja je bila dio naftno-plinskog sporazuma između Srbije i Ruske Federacije, koji su potpisali tadašnji predsjednici Boris Tadić i Dmitrij Medvedev. Stručnjaci su tada upozoravali da je prodaja bila "ispod cijene".

Međutim, postavlja se pitanje koliko će "prijatelji iz Rusije" imati razumijevanja za to što Srbija pristaje na zahtjeve SAD-a.

Depositphotos

Jelica Minić, stručnjakinja za vanjsku politiku i predsjednica Glavnog odbora Europskog pokreta u Srbiji, izjavila je za Bloomberg Adriju: "Vjerujem da neće biti lako postići dogovor s ruskom stranom, ali taj je dogovor neizbježan."

Amerikanci spremni zažmiriti?

"Od Srbije se zahtijeva potpuni izlazak ruskog interesa iz kompanije, što mora biti dovršeno u roku od 45 dana", izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u petak navečer. Dan kasnije, nakon sastanka s Richardom Vermom, zamjenikom američkog državnog tajnika za upravljanje i resurse, srbijanski predsjednik rekao je da je Srbija spremna otkupiti ruski udio, ali da još nije jasno kako će to izvesti.

Vladimir Vasić, konzultant i bivši glavni tajnik Udruženja banaka Srbije, smatra da uvijek postoje iznimke kada je riječ o američkim interesima.

"Vjerujem da će Amerikanci zatvoriti oči na tu jednu transakciju, ako i kada do nje dođe", rekao je Vasić za Bloomberg Adriju.

Aleksandar Vučić | Bloomberg

Na pitanje je li realno da taj dio kupi neka privatna tvrtka, a ne država, Vasić je odgovorio da je sve moguće. "Ipak, u tako kratkom roku, čak i ako bude zainteresiranih, siguran sam da će jedan od uvjeta biti značajan popust."

Dodao je kako će banka koja u Srbiji obavlja financijske transakcije za NIS morati zaustaviti sve aktivnosti ako se do ožujka, kada sankcije stupe na snagu, ne promijeni vlasnička struktura tvrtke.

U Banci Intesi, jednoj od banaka koje u Srbiji posluju s NIS-om, naglašavaju da u svim segmentima poslovanja u potpunosti poštuju domaće zakonske propise i međunarodne regulative koje proizlaze iz članstva u međunarodnoj banci Intesa Sanpaolo.

Bloomberg

"U slučaju odluke ureda za kontrolu strane imovine američkog ministarstva financija o uvođenju sankcija ruskim tvrtkama u energetskom sektoru, među kojima je i Gazprom Njeft, koji većinski kontrolira NIS, Banca Intesa će nakon procjene mjera, s aspekta lokalne regulative i regulative matične banke, postupiti u skladu sa zakonskim odredbama", izjavili su iz Intese za Bloomberg Adriju.

Ruske tvrtke Gazprom Njeft i Gazprom trenutno posjeduju oko 56 posto dionica NIS-a, Republika Srbija kontrolira oko 30 posto, dok je ostatak u vlasništvu manjinskih dioničara.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar