Nikola Škorić, osnivač i direktor dvije tvrtke, Electrocoina i PayCeka, koje predstavljaju vodeću kriptu mjenjačnicu i sustav za procesiranje kripto uplata na našem području, komentirao je za Bloomberg Adriju poslovanje svojih tvrtki, počecima i upoznavanjem s kriptografijom, trenutnoj situaciji na tržištu, te o reguliranju kriptovaluta u Republici Hrvatskoj.
Kako bi ste se ukratko predstavili našim čitateljima, te kako bi opisali poslovanje vaše tvrtke Electrocoin?
Opisao bih se kao inženjer računarstva s mnogo hobija. Jedan je od tih hobija bila i kriptografija, kojoj sam kasnije posvetio i svoj diplomski rad, a čije je proučavanje u konačnici rezultiralo i interesom za kriptovalute, osnivanjem Electrocoina i upoznavanjem mog današnjeg partnera, Marina. Electrocoin se u prethodnih 8,5 godina isprofilirao u najbrže rastući hrvatski SME (small/medium enterprise), koji danas broji 28 zaposlenika. Naše dvije usluge, kripto mjenjačnica i sustav za procesiranje kripto uplata, PayCek, u 2021. su generirali nešto više od 545 milijuna kuna ukupnih prihoda. Danas je naša vizija svakako postati vodeći europski pružatelj platnih usluga nove generacije te, putem blockchain tehnologije, biti predvodnik inovacija u financijskoj industriji.
Odakle potječe vaša ljubav i zainteresiranost prema kriptovalutama?
Budući da sam diplomirao na području kriptografije, ljubav i interes prema kriptovalutama rodila se vrlo rano, dok je ova industrija uistinu bila u svojim povojima. Kad sam 2011. pročitao tzv. Bitcoin whitepaper, ostao sam fasciniran predstavljenom tehnologijom peer-to-peer elektroničke gotovine i blockchain tehnologije. Ono što me je najviše zainteresiralo jest činjenica da bitcoin rješava vječni problem tradicionalnog financijskog sustava - problem centraliziranosti sustava putem intermedijara, odnosno poslovnih banaka.
Kakav je vaš trenutni osvrt na stanje u svijetu kriptovaluta?
Što se trenutnog stanja tržišta kriptovaluta tiče, mogu posvjedočiti evidentnom bear marketu u kojem se trenutno nalazimo. Tržište kriptovaluta iznimno je volatilno, a ni trenutna makroekonomska situacija u svijetu nikako ne ide u prilog cjenovnom kretanju niti jednog tržišta pa tako ni tržištu kriptovaluta. Kako stvari stoje, ne bih se iznenadio da se globalna ekonomska kriza nastavi odražavati i na tržištu kriptovaluta, no ne bih se iznenadio ni kada bi doživjeli potpunu suprotnost - financijska tržišta izrazito su nepredvidiva, a tržište je kriptovaluta vjerojatno i najmanje predvidljiv ogranak financija u kojem je zbilja sve moguće.
Imate li neke favorite među kriptovalutama?
Istaknuo bih bitcoin i ether, i to ne samo zato što su vodeće kriptovalute po tržišnoj kapitalizaciji, već i zato što rade poput švicarskih satova. Bitcoin je definitivno najsigurnija i u najvećoj mjeri decentralizirana mreža, premda nema neke napredne funkcionalnosti kao što je izvršavanje decentraliziranih aplikacija. Zato je tu Ethereum blockchain najsigurniji i najpopularniji među smart contract blockchainima. Ethereum također pokazuje i najbrži rast, posjeduje najveću i najčvršću infrastrukturu te se najviše inovacija definitivno stvara upravo na Ethereum blockchainu. Među moje osobne favorite sigurno ulaze i decentralizirani stablecoinovi (kriptovalute kojima je vrijednost vezana uz centralnobankarsku valutu kao što je američki dolar), najpoznatiji primjer je DAI.
Kako gledate na reguliranje kriptovaluta u Republici Hrvatskoj? Smatrate li da to utječe na de(centralizaciju) samih kriptovaluta, postoji li mogućnost pranja novca i kako naš zakonodavac gleda na to sve?
Regulacija kriptovaluta neizbježan je proces, kao i regulacija bilo kojeg područja ljudskog djelovanja i Republika Hrvatska tu prati europske trendove a ponekad ih i postavlja - RH je bila jedna od prvih država članica EU koja je implementirala 5. Direktivu o sprječavanju pranja novca, ispred mnogih članica EU s razvijenijom kripto industrijom. Regulacija kriptovaluta može i ne mora utjecati na decentralizaciju kriptovaluta, ovisi o kakvoj se regulaciji radi. Spomenuta 5. Direktiva o SPN utječe na decentralizaciju jer samo postavlja određene zahtjeve na tvrtke koje se bave prodajom i otkupom kriptovaluta. S druge strane, nadolazeća izmjena tzv. Transfer of Funds uredbe će značajno utjecati na cijeli niz aktera u našoj industriji i dovesti do značajne centralizacije trenutno decentraliziranih usluga. Što se pranja novca kroz kriptovalute tiče, valja spomenuti da relevantna istraživanja, recimo dokument Europola s kraja prošle godine, naglašavaju da je korištenje kriptovaluta i za pranje novca i za ostale kriminalne aktivnosti ograničeno, dok izvještaj Chainalysisa navodi da pranje novca čini tek 0,05 posto svih kripto transakcija.
Kako gledate na otvaranje mnogih multinacionalnih korporacija i prihvaćanje kriptovaluta s vrhuncem u ovoj godini?
Veseli me svjedočiti tom scenariju jer se jasno pokazuje kako sve više i više industrija prepoznaje potencijal koji pružaju kriptovalutna plaćanja, nevezano za to da li cijena kriptovaluta raste ili pada. Vrlo sam sretan i što se u cijeloj toj priči upravo Electrocoinov PayCek pokazao kao svojevrsni glavni konkurent za predvoditelja ove niše FinTech industrije, što nam svakako potvrđuju naša brojna partnerstva s velikim tvrtkama, kao što su Konzum, LAQO, iNovine, HG Spot, ali i brojni drugi.
Možete li nam reći vaš stav o NFT-ovima?
NFT-jevi su definitivno pojava koja je zaokupila interes velikog broja ljudi, kako unutar kripto zajednice, tako i van nje. NFT-jevi su vjerojatno i najbrže uvukli nove ljude u kripto jer su spojili kripto zajednicu s mnogim drugim dijelovima raznih umjetničkih zajednica te približili kripto mlađim generacijama. Iako osobno ne gajim ljubav prema kolekcionarstvu, siguran sam kako su NFT-jevi u mnogima pobudili taj instinkt. Jednako tako, iako nisam pretjerano sudjelovao u NFT hypeu, svakako mislim da se radi o pojavi s puno potencijala, kako u kontekstu kolekcionarstva tako i izvan tog konteksta, jer NFTjevi ipak nude vrlo zanimljivu tehnološku inovaciju koja se može primijeniti na različite načine.
U ovoj godini dosta se aktualiziralo pitanje oko Web 3.0., koje značajne prednosti možemo očekivati od ovog napretka, te da li mislite da je ovo idealno vrijeme za implementaciju istog?
Eksponencijalnim rastom i razvitkom web tehnologija i sadržaja pojavio se problem vlasništva nad sadržajem na webu i centralizacijom platformi društvenih mreža. Ovaj problem rješava web 3.0 - danas češće brandiran kao web 3 - decentralizirani web, tj. web platforme koje vlasništvo i kontrolu nad sadržajem prepuštaju kreatorima sadržaja. Prelaskom na web3 dobivamo potpunu kontrolu nad svojim sadržajem i sustavima koji njime upravljaju. Decentralizirane financije (DeFi) nude nam financijske servise u kojima zadržavamo kontrolu nad svojim sredstvima. Decentralizirane društvene mreže omogućuju nam da zadržimo potpunu kontrolu nad svojim social postovima, slikama, videima. NFT-jevi nam omogućuju da zadržimo potpunu kontrolu nad cijelim nizom oblika vlasništva. Web3 je web kojeg kontroliraju korisnici i na kojem sadržaj kontroliraju autori, a njegova se implementacija ne može lako odrediti; potrebno je zadovoljiti mnoge uvjete koji su potrebni za masovnu adopciju, odnosno globalno prihvaćanje svih značajki koje formira web3.
Za kraj, imate li neki savjet za mlade koji započinju s ulaskom u svijet poduzetništva i za sve one koji nisu sigurni u svoje ideje?
Iako je lijepo kada imate vodilje, ideje su manje bitne. Mnogo je bitnija inicijativa, jer mnogi imaju puno ideja, no rijetki se odvaže napraviti prvi korak ka ostvarenju istih. Zato budite neustrašivi - probajte što više stvari, napravite taj prvi korak, dovedite se u poziciju da i vas, u konačnici, pronađe sreća. Upornost, trud i poduzetnost od neizmjerne su važnosti za napredak pa iako se napredak odrazio u obliku stečenog iskustva ili ostvarenih poznanstava. Dobro će vam doći!