Dionice švicarske banke Credit Suisse su u ponedjeljak pale 12 posto, na najnižu razinu ikad nakon što su se protekli vikenda na Twitteru javila nagađanja oko teških financijskih problema u banci, da bi potkraj trgovanja dionica vratila gotovo sav gubitak.
To jasno pokazuje u kakvim se teškoćama Credit Suisse nalazi kako bi zadržao povjerenje investitora u trenutku kada nastoji izraditi plan za restrukturiranje poslovanja koje je u velikim problemima nakon gubitaka prošle godine izazvanih, između ostalog, propašću privatne investicijske tvrtke Archegos Capital Management.
Problemi s kojima se Credit Suisse suočava možda se mogu usporediti s iskustvom kroz koje je prošla Deutsche Bank prije pet-šest godina te Morgan Stanley 2011. Obje su financijske institucije preživjele.
Sadašnji glavni financijski direktor u Credit Suisse Dixit Joshi bio je u doba krize visokopozicionirani menadžer i kod Deutsche Bank.
Dionice Credit Suissea porasle su četiri posto u utorak i došle iznad razine na kojoj su bile protekli petak. Pala je i cijena osiguranja duga banke od bankrota.
Unatoč povoljnom razvoju situacije nakon drame početkom tjedna, očito je da panična reakcija tržišta ukazuje da švicarska banka nema baš puno opcija uoči sastanka zakazanog za 27. listopada na kojem će se raspravljati o daljnjoj strategiji poslovanja. Dionice banke oslabile su za oko četvrtinu vrijednosti otkako je najavljeno preslagivanje strategije.
Investitori su zabrinuti oko toga kako će Credit Suisse pokriti troškove restrukturiranja koje mnogi analitičari procjenjuju na četiri milijarde dolara i što će to značiti za kapitalnu snagu banke.
Tržišna kapitalizacija banke Credit Suisse u padu
"Ako je jedna opcija prikupljanje svježega kapitala, uvijek je izazovno zadržati vrijednost dionice kada je količina novoga izdanja i razina smanjenja udjela trenutačnih dioničara nepoznata", rekla je Alison Williams, analitičarka za bankarski sektor za Bloomberg Intelligence.
Jedna je od mogućnosti i prodaja dijela poslovanja kao što je trgovina sekuritiziranim dugom, što je privuklo zanimanje mogućih kupaca kao što su BNP Paribas ili Apollo Global Management. No upitno je koliko je moguće postići dobru cijenu u vrijeme kada rastuće kamatne stope negativno utječu na takvu imovinu.
"Da su s restrukturiranjem počeli prije godinu dana bilo bi lakše jer je potražnja za rizičnom imovinom bila veća", rekao je Andreas Venditti, analitičar bankarskog sektora koji radi za švicarsku investicijsku tvrtku Vontobel.
Po njegovim riječima, dvojac na čelu Credit Suissea Ulrich Körner i Axel Lehmann trebao bi povući radikalne poteze koje su prethodni čelnici izbjegavali ako žele pozitivnu reakciju dioničara. To ostavlja malo prostora osim za skupo restrukturiranje.
Moguće su opcije i prodaja dijela banke za upravljanje imovinom ili inicijalna javna ponuda domaćeg segmenta bankarskog poslovanja koji se drži relativno dobro dok su drugi dijelovi Credit Suissea trpjeli skandale i tržišne potrese.
Može se također donijeti odluka da se ključni sastanak održi ranije kako nervozno tržište ne bi moralo čekati tri tjedna ili pak ranije objaviti kapitalno stanje banke za treći kvartal.
Iskustva Deutsche Banke i Morgan Stanleya mogu biti poučna. Njemačka je banka 2016. godine postigla nagodbu s ministarstvom pravosuđa SAD-a oko istrage vezane za sekuritizirane hipotekarne kredite, i to za pola iznosa od početno traženih 14 milijardi dolara, no zabrinutost oko budućnosti banke nije otklonjena dok nije prikupljen svježi kapital u iznosu od osam milijardi eura godinu kasnije.
Morgan Stanleyju su trebali mjeseci 2011. godine da otkloni strahove izazvane tržišnim glasinama kako je snažno izložen krhkom europskom dugu u to vrijeme, što je negativno utjecalo na njegove dionice i obveznice premda se strahovi oko mogućih gubitaka nisu materijalizirali.
.webp){kind=icon}
