Održiva budućnost AI-ja: Jelena Pejković o ulozi ljudi u razvoju podaktovnih centara

Jelena, u posljednje dvije godine svjedočimo brzom razvoju AI-ja. Kako biste opisali utjecaj umjetne inteligencije na poslovanje i infrastrukturu?

Umjetna inteligencija (AI) doživjela je nevjerojatan rast u vrlo kratkom vremenu. Ono što je nekad izgledalo kao znanstvena fantastika sada postaje stvarnost. Danas milijuni ljudi koriste AI svakodnevno, ali primjene idu daleko izvan potrošačkog sektora. Prema prognozi MarketsandMarkets, potrošnja povezana s AI-jem mogla bi doseći 407 miljardi dolara do 2027. godine.  AI već danas igra važnu ulogu u znanosti, medicini i mnogim drugim područjima. Zbog tog velikog rasta, AI postavlja značajne zahtjeve na infrastrukturu, posebno na podatkovne centre koji omogućuju njegovo funkcioniranje. Očekivanja i zahtjevi su ogromni, a to znači da se kapaciteti podatkovnih centara i pristup energiji moraju stalno povećavati kako bi podržali ovu tehnologiju.

AI zahtijeva značajne resurse. Koji su izazovi u vezi s energetskim potrebama i održivošću AI infrastrukture?

Obzirom da AI zahtijeva sve više resursa, povećava se i potražnja za energijom. Međunarodna energetska agencija procjenjuje da su AI, podatkovni centri i kriptovalute u 2022. godini činili gotovo 2% globalne potrošnje energije. Ovaj udio će se, prema prognozama, udvostručiti do 2026. godine. To nas dovodi do pitanja – kako osigurati da ovaj rast ne ugrozi našu okolišnu održivost. Tvrtke moraju primijeniti kružnu ekonomiju i usmjeriti se prema održivim praksama. Sve veći broj podatkovnih centara prelazi s tradicionalnog hlađenja zrakom na hlađenje tekućinom.

Zanimljivo je da ste spomenuli tehnologije poput hlađenja tekućinom. Možete li objasniti zašto su te tehnologije važne za budućnost podatkovnih centara?

Serveri se u podatkovnim centrima povećavaju u gustoći, oni generiraju sve više topline, što zahtijeva učinkovitije metode hlađenja. Tradicionalni sustavi hlađenja možda neće biti dovoljni za ovakve zahtjeve u budućnosti. Tehnologija poput Direct-to-Chip tekućeg hlađenja, gdje rashladno sredstvo cirkulira izravno kroz poslužitelje i tako upija toplinu, sve su popularnije jer omogućuju efikasnije upravljanje zagrijavanjem koje AI aplikacije. Studije su pokazale kako jedan srednje veliki podatkovni centar troši vode za hlađenje koliko i tri prosječne bolnice, što je značajan izazov za održivost. Hlađenje tekućinom omogućuje učinkovitije upravljanje toplinom, smanjujući potrebu za ogromnim količinama vode i energije. To je ključni korak prema održivoj budućnosti AI-ja i podatkovnih centara.

Osim tehnologije, spomenuli ste važnost privlačenja novih talenata. Zašto su ljudi ključni za ovu industriju?

Tehnologija je, naravno, presudna, ali ne smijemo zaboraviti kako je ljudski faktor jednako važan. Kako bismo iskoristili potencijal AI-ja i podatkovnih centara, trebamo talentirane ljude s raznovrsnim vještinama. To uključuje stručnjake za energiju, inženjere za hlađenje, stručnjake za strojno učenje i mnoge druge. Obzirom na kompleksne potrebe podatkovnih centara – od visokih energetskih zahtjeva do složenih sustava hlađenja i optimizacije korištenjem AI tehnologija poput digitalnih blizanaca i automatizacije – potreban je široki spektar tvrdih vještina. Upravo takvi timovi mogu osigurati da podatkovni centri održivo odgovore na rastuće zahtjeve.

Koji su konkretni koraci koje tvrtke mogu poduzeti kako bi privukle nove talente u podatkovnu industriju?

Tvrtke bi trebale intenzivirati  partnerstva s fakultetima i strukovnim školama kako bi potaknule interes studenata za karijere u podatkovnim centrima. Pružanje praktičnih iskustava i specijaliziranih programa obuke potrebno je za razvoj kvalitetnih talenata. Također, suradnja s drugim tehnološkim tvrtkama u organizaciji zajedničkih treninga i razmjena talenata može pomoći u privlačenju i zadržavanju zaposlenika. Ne zaboravimo na utjecaj Vlade i državnih institucija koje bi također trebale prepoznati važnost podatkovnih centara za gospodarstvo i podržati inicijative koje će omogućiti prekvalifikaciju i usavršavanje radne snage.

Čini se da je raznolikost također važna tema u ovoj industriji. Možete li reći nešto više o tome?

Apsolutno. Raznolikost u radnoj snazi nije samo etičko pitanje, već i poslovna prednost. Studije pokazuju da raznoliki timovi bolje rade, brže privlače talente i imaju veće zadovoljstvo zaposlenika. U podatkovnoj industriji, kao i u tehnološkom sektoru općenito, nedostaje raznolikosti. Prema globalnom istraživanju, Uptime Instituta iz 2023. godine, samo 8% radne snage u podatkovnim centrima čine žene, a to je niže od udjela žena u industrijama poput rudarstva i građevinarstva. Također, potrebno je raditi na privlačenju manjinskih skupina u tehničke i inženjerske uloge jer raznolika perspektiva donosi inovacije i poboljšava rješenja koja ova industrija treba.

Koji su, po vašem mišljenju, najveći izazovi za budućnost AI-ja i podatkovnih centara?

Najveći izazovi bit će balansiranje rasta s održivošću. AI će nastaviti poticati ogromne zahtjeve za energijom i infrastrukturom, no mi moramo osigurati da to ne ugrozi okoliš. Kako bismo postigli održivost, trebat ćemo nove tehnologije, ali i ljude s odgovarajućim vještinama koji mogu implementirati te tehnologije. Zato je ključno da se industrija usredotoči na obrazovanje, obuku i privlačenje novih talenata, ali i na osiguranje raznolikosti kompetencija radne snage.