Hrvatska je lani strancima izdala sedam puta više radnih dozvola od Slovenije

Slovenska vlada je pripremila prijedlog dopune Zakona o zapošljavanju, samozapošljavanju i radu stranaca koji bi u tandemu s prijedlogom dopune Zakona o strancima ljudima iz inozemstva pojednostavio postupak dobivanja prebivališne i radne dozvole. Državni zbor, donji dom slovenskog parlamenta, o tome odlučuje 28. ožujka. "Iako je svaki korak u smjeru debirokratizacije i ubrzanja postupaka zapošljavanja stranaca poželjan i dobrodošao, na tom ćemo području morati još poraditi", poručuju u kadrovskoj agenciji Manpower. Ističu kako je gotovo nemoguće zaposliti strance iz država u kojima Slovenija nema veleposlanstva.

Na tržištu rada je nedostatak radne snage jako aktualan problem. "Slovenija bi potpisivanjem novih bilateralnih sporazuma o zapošljavanju mogla osigurati nove izvore strane radne snage", smatra Sabina Velić, koordinatorica međunarodne mobilnosti u Manpower Sloveniji.

Kako ističe, Bosna i Hercegovina te Srbija su kao i ostale države zapadnog Balkana kadrovski već jako iscrpljene. "Cijela regija istočno od Slovenije suočena je s deficitom brojnih zanimanja. I oni se u traženju kadrova okreću istočnije – zaposlenike traže u Turskoj, Uzbekistanu, Nepalu, Indiji, Bangladešu i u Kini", pojašnjava Velić.

Hrvatska pretiče Sloveniju

Prema njihovim podacima, Hrvatska je prošle godine radnicima iz trećih zemalja izdala više od 124 tisuće prebivališnih dozvola, što je oko 42 tisuće, odnosno nešto manje od trećine dozvola više nego prethodne, 2021. godine. "Najviše radnika dolazi iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Nepala", navodi Velić. U Sloveniji se ishođenje dozvola potrebnih za zapošljavanje stranaca ponekad vuče više mjeseci, a u Hrvatskoj se dovođenje radnika s Filipina obavlja u nekoliko tjedana.

Prema podacima Gospodarske komore Slovenije (GZS), slovenski poslodavci još uvijek najradije traže radnike s Balkana. "No kako se taj kadrovski bazen prazni, raste zanimanje za udaljenije države, poput Filipina", dodaju. Na nedavnom događanju koje su organizirali, opazili su kako su susjedne države, poput Hrvatske i Mađarske, mnogo više olakšale zapošljavanje stranaca i postale puno fleksibilnije na tom području u odnosu na Sloveniju.

Stoga i u GZS-u smatraju kako je za uspješnije zapošljavanje stranaca iz udaljenijih država nužno pristupiti sklapanju bilateralnih sporazuma na području društvene sigurnosti, odnosno osnažiti mrežu diplomatsko-konzularnih predstavništva u tim zemljama.

Teškoće tijekom prvog zaposlenja ostaju

O konkurenciji među različitim gospodarstvima govore i u Udruženju poslodavaca Slovenije (ZDS), gdje navode kako na slovenskom tržištu rada nedostaje odgovarajućih kadrova. "Predložena dopuna Zakona o zapošljavanju stranaca predstavlja korak naprijed, ali samo strancima koji već borave u Sloveniji te su zaposleni kod slovenskih poslodavca. Dopunom neće biti riješene poteškoće koje prate prvo zaposlenje stranaca u Sloveniji", objašnjavaju su u ZDS-u.

Prema njihovim riječima, dugi i administrativno zahtjevni postupci pridobivanja odgovarajućih dozvola za zapošljavanje stranaca nisu samo na štetu gospodarstva, već se zbog toga posljedično ubire manje poreza i doprinosa. "Treba se usredotočiti na osiguravanje najbržih mogućih postupaka – globalna bitka za talente traje i ne smijemo si dozvoliti gubitak onih koji bi htjeli doći raditi u Sloveniju", dodaju.

Trenutačna teškoća procjene

Prijedlog zakona sadrži sljedeća rješenja:

• mogućnost izdavanja produljenja privremenih i trajnih prebivališnih dozvola poštom,
• pohrana otisaka prstiju predanih prilikom postupka ishođenja prve privremene prebivališne dozvole i za upotrebu prilikom postupka produljenja privremene prebivališne dozvole,
• ukidanje zahtjeva za pismeni poziv upravne jedinice za dopunu molbe otiscima prstiju,
• promjena koncepta odluke o promjeni radnog mjesta kod istog poslodavca, promjeni poslodavca ili zaposlenju kod dvoje ili više poslodavaca – radi se o ukidanju obveze izdavanja pismenog odobrenja od upravne jedinice u slučaju suglasnosti od slovenskog zavoda za zapošljavanje,
• ukidanje obaveze povremene provjere ispunjenja uvjeta zadovoljavajućih sredstava za preživljavanje od upravne jedinice, čime će se omogućiti brže provođenje postupaka izdavanja prebivališne dozvole i potvrde o prijavi prebivališta.

 

No koliko će te mjere skratiti vrijeme čekanja za dozvole? "Trenutačno je teško procijeniti, no zasigurno će se postupci za izdavanje objedinjenih dozvola skratiti", rekao je za Bloomberg Adria TV Grega Malec, upravitelj sektora za radne migracije slovenskog ministarstva rada. Prema njegovim riječima, radi se prije svega o olakšavanju postupaka na razini upravne jedinice jer se određene promjene okolnosti već mogu potvrditi na slovenskom zavodu za zapošljavanje.

"Olakšavamo i zapošljavanje u državnom sektoru jer je država vjerodostojan poslodavac kojeg ne treba dodatno provjeravati. Tako smo strancima u zdravstvenom i sektoru socijalnog zdravstva omogućili zapošljavanje bez suglasnosti zavoda te će im trebati samo prebivališna dozvola", pojasnio je Malec.

Dio spomenutih mjera predložio je GZS. Između ostalog, predlagali su i uvođenje pojednostavljenog postupka, barem za deficitarna zanimanja, odnosno tzv. fast track postupak za specifična zanimanja i pojednostavljivanje prilikom predaje otisaka prstiju i tijekom prvog zaposlenja. Međutim, za vrijeme oblikovanja prijedloga, uznemirilo ih je upravo pojednostavljeno zapošljavanje u državnom sektoru.

"Smatramo da je formulacija uključena u dopunu oblik nejednakog postupanja, ali postoji i jednako važna prijeka potreba za kadrovima u nenavedenim sektorima", pojašnjavaju u GZS-u. Kako navode, u gospodarstvu već postoje kadrovski deficiti koji nagrizaju poslovanje kompanija. "Stoga bi trebalo tražiti rješenja, odnosno pojednostavljenja za sva deficitarna zanimanja uopće, a ne samo djelomične boljitke. Treba težiti cilju da svi poslodavci rade pod jednakim uvjetima", dodaju.

Potvrda o znanju slovenskog jezika ostaje

Dopuna nakon prethodnog dvogodišnjeg prijelaznog razdoblja na snagu stupa 27. travnja 2023. U javnosti je burne reakcije uzrokovao podatak da predložena dopuna za produljenje privremenog boravka radi držanja obitelji na okupu, odnosno radi izdavanja stalne prebivališne dozvole i dalje uvjetuje početnu (A1), odnosno osnovnu (A2) razinu znanja slovenskog jezika. Kako objašnjavaju u ministarstvu, članovi obitelji stranaca nositelja prebivališne dozvole će radi produljenja dozvole morati priložiti potvrdu ovlaštene ustanove o položenom ispitu iz znanja osnovne razine slovenskog jezika.

Pritom se prijedlogom ponovno uvodi besplatno financiranje tečajeva slovenskog jezika, za što će se iz državnog proračuna godišnje trebati izdvojiti milijun eura javnih financija.

"Cilj nam je slovensko društvo različitim zakonskim rješenjima, strateškim dokumentima i uredbama učiniti otvorenijim i inkluzivnijim", objašnjavaju u ministarstvu. Uvidom u takve uredbe drugih država članica Europske unije, vidljivo je kako neke za produljenje privremene ili ishodovanje trajne prebivališne dozvole također uvjetuju osnovno znanje nacionalnog jezika.