Private equity fondovi ključni za konkurentnost Hrvatske i Slovenije

Iako i dalje kaskamo za zapadnim zemljama, fondovi privatnog i rizičnog kapitala u Hrvatskoj i Sloveniji imaju sve veću ulogu. Pozitivno je što raste svijest o njihovoj ulozi na tržištu, posebno zato što se upravo takvim ulaganjima podiže konkurentnost cijele države, zaključci su konferencije "Tržišta kapitala 2024.: Budućnost štednje i ulaganja" na kojoj se, među ostalim, raspravljalo o mogućnostima i izvorima financiranja u regiji.

"Tržište kapitala je nužno ako želimo poboljšati konkurentnost. Razvijeno tržište kapitala radi jednu značajnu diverzifikaciju izvora financiranja. Nije svaki poduzetnički projekt na početku pogodan za bankarska ulaganja, dok svježi private equity kapital kompanijama daje podršku za novi razvoj", istaknuo je Luka Podlogar, predsjednik uprave NLB Sklada, slovenskog društva za upravljanje imovinom.

Upravo zbog toga Miran Kovač, direktor Alfija, slovenske grupacije vodećih alternativnih investicijskih fondova u regiji, naveo je da su brojne kompanije sada osvijestile mogućnosti ulagača na tržištu kapitala.

"Kompanije su sve više svjesne da je dobro imati partnere s kapitalom koje nisu banke", dodao je.

Naime, sve više kompanija prepoznaje postojeću alternativu bankovnim kreditima kada je riječ o financiranju te da su glavne prednosti fondova to što brže mogu doprinijeti razvoju, posebno u slučaju malog i srednjeg poduzetništva.

A da uloga fondova privatnog kapitala raste na domaćem tržištu pokazuje i podatak prema kojem je dosad iz takvih izvora u Hrvatskoj uloženo tri milijarde eura u razne projekte, a osim toga prisutan je i trend osnivanja novih fondova, poručio je Igor Čičak, predsjednik uprave investicijske tvrtka Provectus Capitals Partners.

"Private equity ima velik doprinos razvoju ekonomije, a jedan od sjajnih primjera je i stvaranje jednoroga kao što je Infobip", istaknuo je Čičak.

Razvoja tog tržišta dotaknuo se i Hrvoje Čuvalo, predsjednik uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR). On je istaknuo da je HBOR sudjelovao u pokretanju nekolicine fondova rizičnog kapitala u suradnji s Europskim investicijskim fondom (EIF).

"Pokrenuli smo ukupno sedam različitih fondova, od kojih je pet već aktivno, a dva su u pripravnosti", kazao je.

Inače, očekuje se da će se tržište rizičnog kapitala u Adria regiji razvijati brže nego u prošlosti, a u sljedećih nekoliko godina planira se uložiti više od 250 milijuna eura u regionalne startupove.

Ipak treba priznati i da u odnosu na zapadne zemlje i Hrvatska i Slovenija kaskaju. Kovač tako ističe da te zemlje tu industriju imaju razvijenu od 1980-ih godina, dok su fondovi rizičnog kapitala i dalje prilično nov proizvod na slovenskom i hrvatskom tržištu te se još borimo s regulativnim preprekama. Dodao je i kako oba tržišta imaju svoja ograničenja zbog čega se ulagači teško mogu specijalizirati za neku nišu, već traže investicije koje imaju potencijal.

Podlogar je pak pohvalio činjenicu da Hrvatska ima jaku bazu kapitala u mirovinskim fondovima. Naime, smatra kako je dobar primjer drugi mirovinski stup koji ima potencijal za daljnji razvoj.

Petar Vlaić, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), kazao je da ljudi sve više imaju svijest da je mirovinska štednja ono od čega će kasnije u životu i živjeti. Dodao je kako je zadovoljan činjenicom da se više ne zazire od fondova rizičnog kapitala, kao i liberalizacijom tržišta koja je povećala mogućnosti za ulaganja mirovinaca.

No u svemu, pa tako i u investiranju, održivost danas ima važnu ulogu. Upravo se toga dotaknuo Andrej Petek, član uprave Triglav Sklada, koji je istaknuo da je to danas ključno u procesu donošenja investicijskih odluka, kao i svijest o ulaganju u dugoročne projekte.

"Naša odgovornost prema klijentima, društvu i okolišu podrazumijeva dugoročno stvaranje novih vrijednosti, poticanje transparentnosti, uključivanje modernih tehnologija te podizanje kvalitete života. Možemo li dugoročno rasti i osigurati održivost ulažući u kompanije koje ne poštuju okolišne standarde ili krše prava radnika?", kazao je Petek te zaključio da održivost pozitivno utječe na dugoročni rast.