.webp){kind=icon}
Hrvatska bi mogla proizvoditi oko 4500 gigavatsati električne energije godišnje samo temeljem korištenja agrosolarnih elektrana, a za to bi trebalo iskoristiti samo jedan posto postojećih poljoprivrednih površina, zaključeno je na radionici "Agrosolarstvo u Republici Hrvatskoj" koja je u ponedjeljak održana u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
"S obzirom na zemljopisni položaj Hrvatske, ulaganje u sunčane elektrane jedno je od najekonomičnijih i najučinkovitijih načina ulaganja u obnovljive izvore energije. Gospodarska osnova korištenja agrosolarnih elektrana je dvostruko korištenje poljoprivrednih površina. Hrvatska raspolaže s preko dva i pol milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta. Kad bi se samo jedan posto tih površina iskoristio za postavljanje agrosolarnih elektrana, ukupna proizvedena energija bila bi oko 4500 gigavatsati godišnje", ističe se u priopćenju iz HGK-a.
Agrosolarne elektrane su prvi put definirane nedavnim izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju. Kako je poručio Ivan Strunje, predstavnik Udruženja obnovljivih izvora HGK-a iz tvrtke Neoen, agrosolarne elektrane se najčešće koriste u sinergiji sa stočarstvom te na površinama na kojima se uzgajaju jednogodišnje kulture.
Ivan Strunje
"Stoga bi trebalo omogućiti postavljanje agrosunčanih elektrana na poljoprivredne oranice, trajne travnjake i ostale vrste zemljišta, a ne ograničavati ih samo na površine pod trajnim nasadima", rekao je Strunje.
Po riječima Nike Sudarević iz Udruženja poljoprivrede HGK-a i tvrtke PP Orahovica, postavljanje agrosolarnih elektrana proizvodi određene efekte na poljoprivrednim površinama.
"U Hrvatskoj se posljednjih godina suočavamo s intenzivnim efektima klimatskih promjena. Pažljivim uvođenjem solarnih instalacija u (nasadima) ili iznad nasada, formiraju se određeni i specifični mikroklimatski uvjeti. Kako je ovo relativno novi koncept, a istraživanja u poljoprivredi zahtijevaju višegodišnje praćenje, rezultata nema mnogo, ali su evidentne određene činjenice koje ukazuju (na to) da se temperatura tla ispod agrosolara smanjuje za dva do tri stupnja Celzijeva, dok se količina vode povećava za preko 20 posto", pojasnila je.
U nedavnom razgovoru za Bloomberg Adriju, Strunje je kazao da Ministarstvo poljoprivrede nije razumjelo da je u agrosolarima velika ulagačka prilika za poljoprivredu, pa se nije zauzelo za taj koncept koji može donijeti nova velika ulaganja. Ocijenio je da je prevladao strah da će poljoprivredne površine biti preplavljene solarima.
Hrvatska poljoprivredna komora istodobno je rekla kako bi željela da u fokusu za solarne elektrane budu poljoprivredni objekti, a ne poljoprivredne površine.
