.webp){kind=icon}
Kad je prekomjerno gledanje televizije na vrhuncu pandemije postalo univerzalna zabava, jedan od najviših europskih dužnosnika nazvao je glavnog izvršnog direktora i suosnivača Netflixa te ga zamolio da svoj proizvod pogorša.
Povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište Thierry Breton želio je da Netflix kvalitetu svojih videa smanji kako bi oslobodio propusnost, strahujući da su europske mreže pod pritiskom. Reed Hastings se ispričao i protok podataka na mjesec dana smanjio za oko 25 posto. Isto je učinio YouTube.
Ni manjak dokaza o preopterećenosti mreže niti činjenica što Netflix kvalitetu videa ionako prilagođava kapacitetu trenutne mreže nisu bili važni. Političare je uznemirila mogućnost milijuna milja kabela i desetaka tisuća antena pod njihovom jurisdikcijom u nemilosti Silicijske doline, i to baš dok se Europa počela oslanjati na pristup internetu kako bi živjela i radila tijekom karantena pandemije COVID-19.
Tako se Europska unija upustila u raspravu koju lokalni širokopojasni operateri već desetljećima vode: treba li Big Tech platiti za korištenu infrastrukturu telekoma?
Širokopojasni su operateri tvrdili kako su nagrade od iznenadnog povećanja prijenosa izlaznog prometa za 40 posto, odnosno uzlaznog prometa za 100 posto tijekom pandemije otišle američkim tehnološkim platformama, dok su oni zaglibili u plaćanju računa. Stoxx 600 Europe Telecommunications Index u posljednjih je pet godina izgubio četvrtinu svoje vrijednosti, dok se NYSE FANG+ indeks koji prati najveće tehnološke dionice više nego udvostručio.
Procvat korištenja podataka nagrađuje softver i sadržaj, a ne telekomunikacije
Sada se kreatori politike u slučaju daljnjeg prepuštanja svih ulaganja operaterima telekoma počinju plašiti od zaostajanja europskih digitalnih mreža i na njima temeljenih industrija za američkim i azijskim mrežama.
''Sad treba vidjeti jesu li naša regulativa i organizacija infrastrukture našega digitalnog prostora relevantni ili ne'', rekao je Breton u intervjuu za Bloomberg ovaj mjesec. Jedno od pitanja, rekao je, uključuje "tko bi što trebao platiti".
Tehnološke kompanije brzo pobijaju ove argumente. Ulažu u infrastrukturu: Meta i Alphabet potrošili su milijarde dolara na polaganje podvodnih kabela između kontinenata, dodajući desetke milijardi dolara europskoj ekonomiji, prema istraživanju koje je financirala Meta. Netflix je u više od 700 gradova EU-a instalirao tisuće serverskih kutija za kompresiju i lokalno pohranjivanje videa kako ne bi ometao mreže. U nastojanju povezivanja većeg broja ljudi s internetom i Facebookom, glavni izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg podržao je alate i inicijative za ubrzavanje uvođenja telekomunikacija.
"Surađujemo s europskim pružateljima internetskih usluga kako bismo mreže učinili učinkovitijima", rekao je glasnogovornik Netflixa. "Upravljamo s više od 700 lokacija za predmemoriju u Europi, tako da kada korisnici koriste svoju internetsku vezu za gledanje Netflixa, sadržaj ne putuje na velike udaljenosti. To smanjuje promet na širokopojasnim mrežama, štedi troškove i potrošačima nudi visokokvalitetno iskustvo."
Matt Brittin, Googleov predsjednik za Europu, Bliski istok i Afriku, je na događanju u Bruxellesu rekao kako će u slučaju europske naknade za streaming korisnici plaćati ''ili veću cijenu ili lošije usluge''.
Nekoliko su godina telekomunikacijske kompanije i sami dobavljači bili najdarežljiviji dijelovi sustava, potrošačima nudeći najnovije gadgete. Milijuni su plaćeni za slanje SMS-ova na Nokiama s logotipovima Orangea i Vodafonea.
No nakon lansiranja iPhonea 2007. i uspona društvenih medija, tlo im se počelo pomicati. Kompanije poput BT Groupa su na polaganje optičkih kabela i instalaciju antena potrošile milijarde, sve kako bi njihovi korisnici mogli nastaviti preuzimati aplikacije i streamati videozapise drugih kompanija.
Velike zemlje poput Francuske, Španjolske i Italije, kao i ključni europski parlamentarci, podupiru nastojanje da streaming servisi poput Netflixa i YouTubea plate svoj udio za podršku nadogradnji infrastrukture. No druge su utjecajne zemlje poput Njemačke, Danske i Nizozemske opreznije. Čak i neki načelni podupiratelji koncepta ne znaju kako ga postići. Neki se dužnosnici pitaju je li problem u nedostatku ulaganja Big Techa ili pak u fragmentaciji samog tržišta telekomunikacija.
Metina je potrošnja na infrastrukturu poput kabela i podatkovnih centara naglo porasla
U SAD-u sada postoje samo tri velike mobilne kompanije, dok EU sadrži gotovo 40 velikih igrača čija su spajanja blokirana i zbog čega im je održanje koraka gotovo nemoguće, tvrde telekomunikacijske kompanije. To izaziva strah od zaostajanja Europe: u Europi je 2021. samo 2,5 posto mobilnih veza bilo preko 5G mreže, naspram 14,2 posto u SAD-u i 28 posto u Kini, Japanu i Koreji, prema GSMA Intelligenceu, istraživačkom ogranku globalne trgovačke grupe. S vremenom bi to moglo značiti gubitak sljedećeg velikog pokretanja 5G mreže ili industrijskih ulaganja, upozoravaju operateri.
"Moramo uzeti u obzir da su tržišta telekomunikacijskih kompanija u Europi mnogo manje atraktivna nego u SAD-u", rekao je Nijemac Andreas Schwab koji je vodio pregovore o Zakonu o digitalnim tržištima u Europskom parlamentu. "Ovo je problem s kojim se moramo suočiti jer je potrebno proširenje 5G mreže", te je dodao kako "nema sumnje da neke netelekomunikacijske kompanije golem dio biznisa drže na mrežama operatera telekoma".
Najveći europski operateri telekoma, poput Vodafonea, stalno govore o potrebi za konsolidacijom, dok će popustljivost EU-a ponovno biti testirana planiranim španjolskim spajanjem Orangea i MasMovila.
Ideje uključuju korporativno plaćanje količine korištenih podataka, stvaranje fonda za ulaganje u infrastrukturu koji bi vlade mogle nadzirati ili zahtjev za izravnim pregovorima tehnoloških kompanija s operaterima u prijedlogu španjolske Telefónice.
"Velike američke kompanije ne molimo za velikodušnost prema nama jer su tako ogromne", rekao je u intervjuu Juan Montero Rodil, šef javne politike Telefónice. "Nikako. Govorimo o plaćanju cijene za uslugu koju pružamo."
Više od polovice, odnosno 56 posto globalnog prometa 2021. generirali su Google, Meta, Netflix, Apple, Amazon i Microsoft, pokazalo je izvješće europske lobističke skupina za telekomunikacije ETNO.
Iako se stručnjaci pitaju koliko precizno kompanije mogu odrediti izvore podataka, jasno je kako će njihova upotreba samo rasti. No sve više podataka nastavlja pristizati: TikTokov je promet preko BT-ove mreže u prošloj godini porastao 20-struko, rekla je kompanija. Predstavnici TikToka nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.
Europski operateri zasad izbjegavaju tužbe poput one južnokorejskog SK Broadbanda koji je Netflix tražio milijune dolara viših mrežnih troškova uzrokovanih navalom za gledanjem hit serije Squid Game. Koreja je također donijela takozvani Netflixov zakon koji pružatelje online sadržaja smatra odgovornima za stabilnost usluge, prema lokalnoj novinskoj agenciji Yonhap.
Izvršni direktor BT-a Marc Allera je plaćanje za fair use usporedio s modelom u kojem Netflix starim pretplatnicima još uvijek plaća slanje tisuća DVD-a.
"Neutralnost mreže primjenjuje skup propisa o slobodnoj državi nužnoj za prikladno funkcioniranje mreže", rekao je u intervjuu. Pitao se o odgovornosti velikih tehnoloških platformi: "Imaju li oni ikakvog udjela u igri, imaju li ikakav doprinos ovim mrežama koje se pojavljuju jednom u generaciji i koje im učinkovito stvaraju svu vrijednost i promet?"
"Smatram da postoji uloga veća od današnje koja je blizu nule."
