EU želi sigurniji internet, što to znači za potrošače, a što za kompanije

Od subote 17. veljače, Akt o digitalnim uslugama počeo se primjenjivati na sve internetske posrednike unutar Europske unije, s ciljem suzbijanja nezakonitog sadržaja online i kreiranja sigurnijeg digitalnog prostora.

Ova regulativa već je od kolovoza 2023. na snazi za 19 velikih internetskih platformi, a u prosincu 2023. određene su i tri dodatne platforme koje moraju ispuniti stroge zahtjeve do kraja travnja. Za sve ostale internetske servise i platforme propisana su nova pravila koja vrijede od 17. veljače. Jedino se ne odnose na mala poduzeća i mikropoduzeća koja zapošljavaju manje od 50 osoba i čiji je godišnji promet manji od deset milijuna eura.

Izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager i povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton istaknuli su kako će ovo označiti početak novog doba sigurnijeg i transparentnijeg interneta, gdje su korisnici bolje zaštićeni.

Platforme koje nisu klasificirane kao velike podliježu nadzoru nacionalnih koordinatora za digitalne usluge, koji će osigurati poštivanje pravila. Vlada Republike Hrvatske donijela je 15. veljače 2024. Odluku o imenovanju Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) Koordinatorom za digitalne usluge Republike Hrvatske.

Kako naglašavaju iz Europske komisije, Akt o digitalnim uslugama predstavlja prekretnicu u regulaciji digitalnog prostora unutar Europske unije. Dizajniran s namjerom da stvori sigurnije i transparentnije online okruženje, Akt donosi niz novih pravila i obaveza za digitalne platforme i online usluge.

Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton | Angel Garcia/Bloomberg

Naime, u svijetu koji je sve više povezan i ovisan o digitalnim uslugama, pojavile su se brojne izazovne situacije koje tradicionalni zakoni nisu u potpunosti bili sposobni adresirati. Od širenja dezinformacija i kršenja privatnosti do sveprisutnog ilegalnog sadržaja, postalo je jasno da je potreban novi, sveobuhvatni regulatorni okvir. Akt o digitalnim uslugama je odgovor Europske unije na te izazove, s ciljem da modernizira postojeća pravila i pruži jasan set smjernica za operacije digitalnih platformi.

Osnovni stupovi zakona uključuju pojačanu odgovornost online platformi za sadržaj koji korisnici dijele, uz istovremeno jačanje prava korisnika u digitalnom prostoru. Akt nalaže veću transparentnost algoritama koji određuju prikaz sadržaja korisnicima, osiguravajući da su procesi donošenja odluka razumljivi i pravedni. Također, Akt o digitalnim uslugama uvodi strože zaštitne mjere protiv ilegalnog sadržaja, zahtijevajući od platformi da uspostave efikasne mehanizme za njegovo prijavljivanje i uklanjanje. Jedan od ključnih aspekata ovog akta je i poticanje transparentnosti i odgovornosti oglašivačkih praksi na internetu.

Iako su Akt o digitalnim uslugama s odobravanjem dočekale brojne potrošačke organizacija i zagovornici digitalnih prava, postoji i određena razina kritike.

S jedne strane, postoji zabrinutost zbog mogućeg prekomjernog dosega u provedbi, koji bi mogao dovesti do nepredvidljivog i nekonzistentnog okruženja, posebno u zemljama s manje povoljnim stavovima prema ljudskim pravima. Electronic Frontier Foundation (EFF) naglašava važnost neovisnosti regulatora od komercijalnih entiteta i policijskih tijela, s ciljem zaštite osnovnih prava. EFF izražava zabrinutost da bi kratki rokovi za uklanjanje sadržaja, predloženi u Aktu o digitalnim uslugama, mogli ugroziti slobodu govora zbog potencijalnog nedostatka detaljne provjere zahtjeva za uklanjanjem.

Depositphotos

Centar za inovacije podataka kritizira Akt o digitalnim uslugama zbog nametanja jedinstvenih pravila za velike platforme, tvrdeći da to šteti pravednosti i sprječava mala i srednja poduzeća da se razvijaju. Osim toga, tvrde da to šteti povjerenju potrošača, jer se štetna ponašanja ne ograničavaju samo na velike tehnološke kompanije.

S druge strane, Amnesty International pozdravlja Akt o digitalnim uslugama kao prekretnicu u regulaciji interneta, ističući da će nova pravila zahtijevati od velikih tehnoloških platformi da procijene i upravljaju sistemskim rizicima, kao što su poticanje mržnje i širenje dezinformacija. Amnesty novi akt smatra korakom prema online svijetu koji bolje poštuje ljudska prava.

Komisija je već počela s provjerom provedbe Akta o digitalnim uslugama pa je tako pokrenula i službene postupke kako bi procijenila je li TikTok u prekšaju u područjima povezanima sa zaštitom maljoljetnika, transparentnošću oglašavanja, pristupom podacima za istraživače te upravljanjem rizicima povezanima s dizajnom koji stvara ovisnost i štetnim sadržajima.

Bloomberg

Europska komisija pokrenula je službene postupke kako bi procijenila je li TikTok možda prekršio Akt o digitalnim uslugama u područjima povezanima sa zaštitom maloljetnika, transparentnošću oglašavanja, pristupom podacima za istraživače te upravljanjem rizicima povezanima s dizajnom koji stvara ovisnost i štetnim sadržajem, istaknuli su iz Europske komisije.

''Sigurnost i dobrobit internetskih korisnika u Europi od ključne su važnosti. TikTok treba pomno razmotriti usluge koje nudi i pažljivo razmotriti rizike koje predstavljaju za svoje korisnike - mlade i stare. Komisija će sada provesti temeljitu istragu ne dovodeći u pitanje ishod'', rekla je izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager.

Naime, nakon što Komisija procijeni informacije dobivene praćenjem ili iz pouzdanih izvora i posumnja na povredu, može odlučiti pokrenuti istragu koristeći različite istražne alate poput izdavanja zahtjeva za informacije, vođenja razgovora i inspekcija prostora. Tijekom cijelog ispitnog postupka, Komisija ima ovlasti prikupljati dokaze kako bi ocijenila usklađenost s Aktom o digitalnim uslugama. U listopadu 2023. godine, prvi ispitni postupak pokrenut je slanjem zahtjeva za informacije određenim pružateljima velikih internetskih platformi (VLOP-ovima).

Ako sumnje na povredu Akta o digitalnim uslugama i dalje postoje nakon provedenih istražnih koraka, Komisija može formalno pokrenuti postupak. Prije donošenja bilo kakve odluke, uključujući izricanje novčanih kazni ili odluke o neusklađenosti, pružateljima usluga pruža se prilika da budu saslušani i da se očituju o preliminarnim nalazima Komisije.

Izvršna potpredsjednica Europske komisije Margrethe Vestager | Europska komisija

U slučaju da se utvrdi povreda, Komisija može izreći novčane kazne do šest posto ukupnog prometa pružatelja usluga i zahtijevati mjere za ispravljanje povrede. Također se može pokrenuti razdoblje pojačanog nadzora nad pružateljem usluga kako bi se osigurala usklađenost s naloženim mjerama. Odluke o kaznama podložne su pravu na žalbu pred sudovima EU-a.

U slučaju hitnosti i rizika od ozbiljne štete za korisnike, Komisija može donijeti privremene mjere za ublažavanje takvog rizika. Te mjere mogu uključivati izmjene sustava preporuka, pojačano praćenje određenih ključnih riječi ili naloge za prekid kršenja.

Komisija ima širok spektar istražnih ovlasti, uključujući mogućnost izricanja novčanih kazni do jedan posto godišnjeg prometa za nepoštivanje zahtjeva za informacijama ili inspekcijama, te počevši od 17. veljače, može primijeniti kazne do šest posto godišnjeg prometa za kršenja Akta o digitalnim uslugama. Osim toga, mogu se izreći periodične kazne za kašnjenje u usklađivanju s naloženim mjerama.

U krajnjem slučaju, ako se povreda nastavi i uzrokuje ozbiljnu štetu, Komisija može zatražiti privremenu obustavu usluge nakon posebnog postupka koji uključuje traženje pisanih primjedbi od zainteresiranih strana i sudskog naloga za privremeno ograničavanje pristupa usluzi. Ovi koraci ne impliciraju automatsku krivnju pružatelja usluga i ne isključuju daljnje istražne korake koje Komisija može poduzeti.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar