Mirovinci u 2023. ostvarili rekordne prinose i nadoknadili gubitke iz 2022.

Ukupna imovina pod upravljanjem obveznih mirovinskih fondova krajem 2023. godine iznosila je 20,23 milijarde eura i veća je za gotovo 15,3 posto ili 2,7 milijardi eura nego u prethodnoj godini. Mirovinski fondovi su od osnivanja do kraja prošle godine svojim članovima zaradili više od osam milijardi dodane vrijednosti, objavila je Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).

Tijekom 2023. mirovinski fondovi nadoknadili su gubitke iz 2022. godine, ostvarili rezultate iznad stope inflacije koja je snažno obilježila prošlu godinu i svojim članovima osigurali rekordne prinose, navodi se u priopćenju UMFO-a.

Za obvezne mirovinske fondove 2022. je, podsjećamo, po rezultatima bila druga najgora godina u povijesti, nakon 2008.godine. Prinosi Mirexa imali su negativan predznak u sve tri kategorije, dok je neto imovina obveznih mirovinskih fondova na kraju 2022. iznosila je 132,2 milijarde kuna, što je za 809,8 milijuna kuna ili 0,6 posto manje u odnosu na kraj 2021. godine.

Lani je u najliberalnijoj kategoriji A ostvaren prosječan prinos od 14,88  posto, odnosno 7,17 posto od osnivanja, dok u još uvijek najbrojnijoj kategoriji B prinos iznosi 10,19 posto, a prosječan prinos od osnivanja je 5,21 posto. Za fond kategorije C prinos u 2023. godini iznosio je četiri posto, odnosno 3,35 posto od osnivanja.  

Struktura portfelja obveznih mirovinskih fondova ide prema većoj diversifikaciji, ističu mirovinci. Tako je krajem 2023.  izloženost prema hrvatskim državnim obveznicama bila 52,79 posto, dok je krajem 2022. udio hrvatskih državnih obveznica u portfeljima OMF-ova činio 63,4 posto imovine.

 

Udio domaćih dionica u portfeljima OMF-ova je 13,66 posto, što je nešto više u odnosu na 2022., kada su bile zastupljene s 12,2 posto. Dionice stranih tvrtki u imovini OMF-ova su porasle i čine 8,59 posto ukupnog portfelja. Od drugih oblika ulaganja najzastupljenija su ona u inozemne UCITS fondove.  

Komentirajući izmjene zakona koje značajno liberaliziraju mogućnosti ulaganja obveznih mirovinskih fondova, Petar Vlajić, predsjednik UMFO-a, rekao je kako će te izmjene mirovinskim fondovima na duži rok omogućiti ostvarivanje većih prinosa, javlja Hina.

Kao vjerojatno je najavio "seljenje" dijela ulaganja iz obveznica u nekretnine. Kada je riječ o vrstama nekretnina, Vlaić je rekao da se još treba pričekati pravilnike, no da se razmišlja o ulaganju u poslovne nekretnine, logističke, možda i komercijalne nekretnine poput šoping centara, u budućnosti vjerojatno i u stambene nekretnine, u nekretninske fondove te dionice nekretninskih tvrtki. Konkretno, kada je riječ o modelu koji bi trebao generirati prinose, fondovi bi nekretnine kupovali te potom iznajmljivali. 

Između ostalog, Vlaić je vrlo bitnim izdvojio i povećanje limita za ulaganje u fondove rizičnog kapitala, a također, povećavaju se i limiti koji će omogućiti i značajnija ulaganja u hrvatske kompanije.

Na kraju 2023. godine OMF-ovi su imali 2.248.825 članova, što je za 69.774 člana više nego krajem 2022. godine. U najbrojnijoj B kategoriji bilo je 1.827.332 člana, dok A kategorija broji 320.273 člana, a u kategoriji C je krajem 2023. godine bilo 101.220 članova.  

Krajem 2023. u sustav dobrovoljne mirovinske štednje ulagalo je ukupno 443.012 građana, a ukupna neto imovina dosegnula je 1,3 milijardi eura, što je porast od 19,2 posto na godišnjoj razini, dodaje se. U Hrvatskoj posluje  osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova s 394.326 članova te 21 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond s 48.686 članova.

 

--- Tekst je nadopunjen 7., 8. i 9. odlomkom u 16.04 sati.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar