Na Zagrebačkoj burzi, središnjoj instituciji domaćeg tržišta kapitala, lanjski skok u poslovanju nije se zadržao i kroz početak ove godine. Dok su prihodi iz redovnog poslovanja u cijeloj 2022. porasli za devet posto, na 28,2 milijuna kuna, odnosno 3,75 milijuna eura, u prva tri mjeseca ove godine oni su poprilično srezani.
Prema izvještaju objavljenom na vlastitim stranicama, poslovni prihodi Grupe Zagrebačke burze u prvom tromjesečju iznosili su 843,5 tisuće eura i bili za gotovo 20 posto niži nego u istom razdoblju lani. Prošlogodišnja kvartalna neto dobit od 129 tisuća eura pretvorila se u gubitak od 20 tisuća.
Razlog je prilično jednostavan. Umjesto prometa od 133,7 milijuna eura zabilježenog u prvom tromjesečju 2022. godine, ove je godine on gotovo upola niži i iznosi 69,6 milijuna eura. Pad trgovanja dionicama nije se uspio nadoknaditi rastom redovne trgovine obveznicama do kojeg je dijelom došlo i zbog uvrštenja tzv. "narodne" obveznice. U redovnom trgovanju dionicama promet je smanjen za 22,7 milijuna eura, dok je promet obveznicama porastao za 4,5 milijuna.
Čitaj više
Bivša šefica norveške burze u nadzornom odboru Zagrebačke
Bente Avnung Landsnes je na mjesto članice NO-a Zagrebačke burze imenovala Europska banka za obnovu i razvoj.
21.04.2023
Gažić: Mi smo rentijersko društvo i to je već postao sociološki problem
Gažić je istaknula da je hrvatska država i dalje bitan faktor na tržištu kapitala.
14.03.2023
Na tržištu kapitala manje brokera i prometa nego prije deset godina
Konsolidacija je obilježila posljednje desetljeće na domaćem tržištu kapitala.
24.02.2023
Gažić: Može se očekivati i rast cijene dionica zbog inflacije
Ulazak Hrvatske u eurozonu je iznimno bitan za tržište kapitala jer je eliminiran valutni rizik.
13.01.2023
Razloge za ovakve razlike treba tražiti prije u prošloj nego u ovoj godini. Početak 2022. obilježili su "visoki prometi i nesigurnost uslijed početka rata u Ukrajini", dok je "prvi kvartal 2023. godine donio (…) mirnije trgovanje i povratak pozitivnom sentimentu iz 2021. godine, ali uz znatno niže promete", komentiraju sa Zagrebačke burze.
Sukladno padu prometa smanjeni su prihodi od provizija, ali i od članarina. Prihodi od održavanja uvrštenja dionica su tek blago povećani, s 258 na 267 tisuća eura, ali su oni od novih uvrštenja dosta smanjeni, i to s 84 tisuće u prvom kvartalu prošle na 52 tisuće eura ove godine.
Veća promocija izdavatelja
S burze poručuju da će se ove godine fokusirati "na veću promociju postojećih izdavatelja, s naglaskom na Vodeće tržište" kao i da će nastaviti razvijati "interne IT servise koje će koristiti Zagrebačka i Ljubljanska burza, te na taj način dalje smanjivati potrebu za vanjskim dobavljačima".
Ljubljanska burza nalazi se u 100-postotnom vlasništvu Zagrebačke burze, a Zagrebačka drži i 30 posto vlasništva u Makedonskoj burzi. S Makedonskom i Bugarskom burzom, Zagrebačka u vlasništvu ima i skopsko društvo SEE Link kojem je svrha uspostava infrastrukture za trgovanje vrijednosnima papirima na te tri burze.
Najveći dioničari Zagrebačke burze su Financijska agencija (Fina), tvrtka RR One Capital slovenskog poduzetnika Marka Miklaviča i PBZ CO obavezni mirovinski fond koji svi drže po tek nešto manje od deset posto dionica. Među većim dioničarima još se nalazi i fond ICAM Outfox Macro Income pod upravljanjem Intercapitala, te Europska banka za obnovu i razvoj koja je nedavno u nadzorni odbor Zagrebačke burze imenovala bivšu glavnu izvršnu direktoricu burze u Oslu.
.webp){kind=icon}
