.webp){kind=icon}
Adria regiju u ovoj godini očekuje umjereni ekonomski rast, potaknut snažnom domaćom potrošnjom, infrastrukturnim projektima koji su u tijeku i oporavkom vanjske potražnje. Isti čimbenici poticat će gospodarski rast i u 2025. godini.
U najnovijem makrokvartalnom izvještaju, analitičari Bloomberg Adrije zadržali su nepromijenjene projekcije gospodarskog rasta za sve zemlje, osim Hrvatske, gdje je prognoza za 2025. blago smanjena za 0,1 postotni bod.
Fiskalne politike diljem regije ostat će ekspanzivne u 2024., s naglaskom na javna ulaganja i socijalnu potrošnju. Međutim, do 2025. očekuje se postupan prijelaz prema fiskalnoj konsolidaciji, osobito u Sloveniji i Hrvatskoj, jer će vlade nastojati kontrolirati proračunske deficite. Unatoč ekspanzivnoj fiskalnoj politici, očekuje se da će proračunski deficiti ostati pod kontrolom. Politička nesigurnost u Bosni i Hercegovini predstavlja rizik za fiskalnu stabilnost i pristup sredstvima Europske unije, navode analitičari Bloomberg Adrije u svojoj najnovijoj analizi koju možete pročitati OVDJE.
Analitičari Bloomberg Adrije očekuju da će središnje banke postupno smanjivati kamatne stope, kao odgovor na očekivano ublažavanje monetarne politike Europske središnje banke (ECB). Očekuje se da će i Srbija i Sjeverna Makedonija provesti oprezna smanjenja stopa kako bi potaknule gospodarski rast, uz istodobno upravljanje inflatornim pritiscima. Valute u regiji vjerojatno će ostati stabilne.
Hrvatska
Hrvatski BDP trebao bi rasti oko 3,5 posto u 2024. godini, potaknut rastućom potrošnjom, dobrim ulaganjima i uspješnom turističkom sezonom. Priljev sredstava kroz Kohezijsku politiku i RRF fondove pridonosi bržem rastu (dosad su ostvarena dva zahtjeva za plaćanje u 2024. u ukupnom iznosu od oko 984 milijuna eura).
"U 2025. očekujemo i dalje snažan rast od 2,6 posto na godišnjoj razini, uz daljnju konvergenciju prema EU-u. Pad kamatnih stopa potaknut će potrošnju kroz povećanje zaduživanja, budući da novi gotovinski i potrošački krediti za kućanstva čine oko 13 posto ukupne potrošnje (prema podacima o fiskalnim računima)", kažu analitičari.
Također, očekuje se jačanje ulaganja, posebno u proizvodnju i distribuciju energije, te pokretanje privatnih investicija s padom kamatnih stopa.
Bosna i Hercegovina
Bruto domaći proizvod (BDP) BiH, prema očekivanjima analitičara, trebao bi rasti 2,8 posto ove godine. Slaba vanjska potražnja ima negativan utjecaj, a glavni pokretač gospodarskog rasta u 2024. bit će potrošnja.
"Godišnji rast plaća od devet posto u prvoj polovici 2024. i doznake iz inozemstva koje su porasle za osam posto u prvom tromjesečju pružaju snažnu podršku trendu rasta potrošnje, koji je u prvoj polovici godine iznosio 12 posto međugodišnje", ističu analitičari.
U 2025. se očekuje ubrzanje gospodarskog rasta na tri posto. Očekuje se da će se vanjska potražnja početi oporavljati, što bi snažno potaknulo izvoz, s obzirom na nisku bazu iz 2024. Potrošnja će zadržati stabilan tempo kako se tržište rada dodatno poboljšava.
"Politički rizici ostaju glavna unutarnja prepreka zemlji za ubrzavanje reformi i rasta. Zemlja je već propustila predfinanciranje od 70 milijuna eura iz EU-ova plana rasta zbog političkih nesuglasica", dodaju.
Srbija
Očekuje se da će BDP Srbije također rasti po stopi od oko 3,5 posto, uz značajan doprinos potrošnje. Očekuju se negativni učinci sušnog ljeta na jesenje usjeve.
Gospodarski rast Srbije u 2025. trebao bi ostati na istoj razini. Povećanje proizvodnog potencijala vidi se u rastu uvoza kapitalnih dobara od oko 18 posto na godišnjoj razini u prvoj polovici 2024. te u porastu novih investicijskih kredita za 27 posto u prvoj polovici 2023.
"Uzimajući sve navedeno u obzir i s boljom vanjskom potražnjom, očekujemo brži rast izvoza. Infrastrukturna ulaganja ostat će ključni stup rasta kako se projekt Expo 2027. ubrzava", dodaju analitičari.
Slovenija
Analitičari očekuju da će BDP Slovenije u 2024. godini rasti za 2,1 posto na godišnjoj razini. U 2025. gospodarski rast trebao bi iznositi dva posto godišnje, uz poboljšanje izvoza.
"Iako se Slovenija suočava s izazovima u oporavku izvoza, koji je ključni pokretač dugoročnog rasta BDP-a, očekujemo pozitivne pomake u ostatku 2024. zbog niske baze u drugoj polovici 2023.", navode analitičari.
Daljnji doprinos gospodarskom rastu dat će domaća potrošnja. Prema istraživanju Europske komisije o ulaganjima u industriji, glavni čimbenici koji utječu na to su izazovna potražnja i financijska ograničenja. Analitičari Bloomberg Adrije vide dvostruke učinke smanjenja stopa ECB-a.
"S jedne strane, domaće gospodarstvo osjetit će niže kamatne stope, što će neke investicije učiniti izvedivijima, a teret kamatnih stopa će se smanjiti. S druge strane, opći trend pada kamatnih stopa prenijet će se na bolju vanjsku potražnju, povećavajući domaću proizvodnju i izvoz", pojašnjavaju analitičari.
Sjeverna Makedonija
Očekuje se da će ekonomski rast Sjeverne Makedonije u ovoj godini iznositi 2,4 posto.
"Očekujemo oporavak izvoza, zbog niske baze iz 2023., iako je brži rast ograničen slabim njemačkim proizvodnim podacima, s obzirom na to da je Njemačka glavno izvozno tržište", navode analitičari.
U 2025. se očekuje rast od tri posto na godišnjoj razini. Izvoz će se oporaviti kako vanjska potražnja jača, a priljevi izravnih stranih ulaganja (FDI) počinju se materijalizirati.
"Daljnji priljevi FDI-jeva imaju potencijal, zahvaljujući dostupnoj radnoj snazi i namjeri vlade da smanji porezne stope za multinacionalne tvrtke s prihodima većim od 50 milijuna eura. Ulaganja u obnovljive izvore energije, poput solarnih i vjetroelektrana, podržat će rast na srednji rok", ističu analitičari Bloomberg Adrije.
