Inflacija je u Adria regiji u silaznoj putanji, a takvo kretanje očekuje se i u idućim mjesecima. Do odstupanja u ovom razdoblju moglo bi doći zbog cijena hrane, ali i eventualnih energetskih šokova, ističe analitički tim Bloomberg Adrije.
Kako cijene energenata bilježe međugodišnji pad, u kategorijama energije i prijevoza pojavili su se deflacijski pritisci, što je stopu inflacije povuklo prema dolje, naveli su analitičari.
"Predviđamo nastavak tog učinka jer se cijene unutar tog segmenta prelijevaju na druge kategorije. Glavni pokretač inflacije u svim zemljama Adria regije i dalje je hrana, čije cijene u većini zemalja rastu dvostruko brže od ukupnih stopa. Iako svjetske cijene hrane padaju, prevladavaju domaći čimbenici ponude, posebno ako u obzir uzmemo vremenske uvjete nepovoljne za poljoprivredu", navodi se u posljednjem izvješću analitičkog tima koje u cijelosti možete pročitati OVDJE.
Što se tiče energenata, njihova cijena postajat će sve važnija kako se zima bude približavala, posebno u zemljama koje nisu uspjele pronaći ili organizirati zalihe. To ne znači da se do kraja godine očekuje nova energetska kriza, ali postoje rizici zbog smanjenja obujma proizvodnje OPEC±ove nafte i nepovoljnih vremenskih uvjeta koji bi mogli smanjiti učinkovitost hidroelektrana. "Ne zaboravimo kronične pritiske da se prijeđe na održive izvore energije, kao i geopolitičke rizike", dodali su analitičari.
Analitičari su izračunali i kako će se kretati inflacija ako dođe do ponovnog energetskog šoka.
"Pretpostavljamo da će cjenovni šokovi u pogledu energetike biti prisutni do kraja godine, kao i u 2024. Skok cijena će do kraja godine ipak biti upola manji od energetske inflacije iz druge polovice prethodne godine, a u 2024. će doći do postupnog usporavanja rasta cijena energenata", naveli su iz analitičkog tima.
Dođe li do energetskog šoka koji su analitičari definirali kao međugodišnji rast cijena od 11 posto u drugoj polovici godine, onda će i ukupna inflacija na kraju godine biti viša. Slovenija i Hrvatska zabilježit će manji skok ukupne inflacije (za 2,8 i 3,2 postotna boda), dok bi se učinci takvog skoka cijena više osjetili u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji te Bosni i Hercegovini (za više od pet postotnih bodova).
"Profil inflacije u drugoj polovici 2023. će u velikoj mjeri biti određen visokom bazom iz istog razdoblja prethodne godine, dok će je prema dolje povlačiti troškovni pritisci niži nego što su bili u 2022. Proizvođačke cijene su u stalnom padu (i u većem dijelu Europe), pod jakim utjecajem pada cijena energije, koji će se odraziti na potrošačke cijene", pišu iz analitičkog tima.
Dodaju da će inflacija i dalje biti iznad povijesnih prosjeka, što znači da će ukupna ekonomska aktivnost u Adria regiji biti nešto iznad očekivanja.
"S obzirom na to da nominalne plaće širom regije prate rastuće troškove života, potražnja ostaje postojana, a to znači da bi inflacija mogla usporavati sporije. Iz perspektive poduzeća, ublažavanje inflatornog okruženja čini poslovno okruženje predvidljivijim. Poduzeća će moći preciznije planirati, a s druge strane mogu i bolje uočiti financijske uvjete za godine koje dolaze", zaključuju analitičari.