Cijene gnojiva, važnog elementa u poljoprivrednoj proizvodnji, niže su u odnosu na vrhunac s početka 2022. godine, ali i dalje ostaju na povijesno visokoj razini. Visoka cijena te smjese tvari za poboljšanje plodnosti zemljišta mijenja navike poljoprivrednika tako da ili smanjuju upotrebu gnojiva, traže mu alternativu ili smanjuju površinu sadnje, zaključak je nove analize analitičkog tima Bloomberg Adrije o agrokemijskoj industriji.
Naši analitičari navode dva razloga za drastični skok cijena gnojiva. Prvi je nagli rast cijene prirodnog plina, a drugi smanjen izvoz gnojiva i sirovina za njihovu proizvodnju iz Rusije i Ukrajine uzrokovan ratom.
Kada je riječ o cijeni plina, naš analitički tim objašnjava kako je prirodni plin najveći ulazni trošak u proizvodnji gnojiva te sačinjava od 50 do 70 posto operativnih troškova. Dodaju kako je zbog povećane cijene plina proizvodnja gnojiva u Europi bila ozbiljno smanjena.
Opskrbni zastoj zbog sukoba Rusije i Ukrajine također je uvećao cijene gnojiva. Ove dvije zemlje veliki su izvoznici i gnojiva i sirovina za njihovu proizvodnju. Jeftini su proizvođači velikog obujma, a uvedene sankcije ugrozile su globalnu opskrbu gnojiva i sirovina.
Povećanje cijene gnojiva polučilo je trojaki učinak:
- pojačalo je pritisak na budžete poljoprivrednika, smanjivanje marži i smanjenje entuzijazma među poljoprivrednicima,
- smanjena je poljoprivredna proizvodnja jer je se koristilo manje gnojiva,
- doprinijelo je rastu cijena hrane za krajnje potrošače.
Povećanje cijena inputa i posljedični učinci djelomično su ublaženi povećanjem cijene kukuruza i pšenice. To je povećalo zaradu poljoprivrednika, međutim, zbog prenapuhanih ulaznih troškova, marže su ostale na istoj razini.
Agrokemijske kompanije su zbog viših prodajnih cijena gnojiva u 2021. i 2022. godine zabilježile povećanu zaradu.
Kompanije u Adria regiji daleko od globalnih
Kada je riječ o poslovnim rezultatima kompanija u Adria regiji koje se bave proizvodnjom gnojiva, naš analitički tim zaključuje kako je ova industrija koncentrirana na nekoliko velikih proizvođača. To, kako navode, odražava prirodu upotrebe proizvoda jer bi previše proizvođača u relativno uskom geografskom području značilo "nerentabilne poslovne ishode".
Naš analitički tim analizirao je četiri kompanije, dok je prodaja koncentrirana na njih dvije – Elixir i Petrokemiju.
Kompanije koje se bave proizvodnjom gnojiva u Adria regiji, ističe naš analitički tim, su u 2021. godini zabilježile dvoznamenkasti rast prodaje, u prosjeku od 16,7 posto. Regionalna industrija gnojiva jest profitabilna te se u 2021. godini može pohvaliti prosječnom EBITDA-om od 11 posto i prosječnim EBIT-om od 7,7 posto.
Usporede li se rezultati regionalnih kompanija s rezultatima onih globalnih, naš analitički tim zaključuje kako globalne kompanije u 2021. godini pokazuju prosječan rast prodaje od 41 posto i daleko nadmašuju kolege iz Adria regije.
Navike poljoprivrednika
Cijene gnojiva će i u narednom razdoblju ostati u relativno uskom rasponu oko trenutnih razina i s mješavinom elemenata na strani ponude i potražnje, ukazuje analitički tim Bloomberg Adrije.
Na ponudu i potražnju utjecat će, između ostalog, procjena poljoprivrednika koji već smanjuju upotrebu gnojiva, što pak, napominje naš analitički tim, može imati dugotrajne posljedice u budućnosti prinosa. Pozitivan je čimbenik što cijene prirodnog plina zbog blage zime popuštaju, što bi pak moglo utjecati na smanjenje cijene gnojiva.
Pored toga, ne treba zaboraviti činjenicu da je potražnja za gnojivom sezonska. Sezona sadnje za većinu usjeva tek dolazi, pa se najveća potražnja očekuje u razdoblju od ožujka do svibnja.
Mnogi poljoprivrednici odlažu proces donošenja odluka o upotrebi gnojiva. To obrazlažu iščekivanjem pada cijena kako bi se smanjila izloženost ulaznih troškova. Neki poljoprivrednici čak gnojivo čekaju iskoristiti tek nakon sadnje.
Pored toga, daljnje povećanje ulaznih cijena može dovesti do prelaska poljoprivrednika na kulture koje zahtijevaju manje gnojiva, poput soje ili suncokreta.
Zbog skoka cijena industrijskoga dušičnog gnojiva, poljoprivrednici traže i alternative, poput bioloških gnojiva. Međutim, za većinu poljoprivrednika to je rizičan potez. Prelazak s dušičnog na biološko gnojivo može značajno utjecati na prinose, a samim time i na prihode poljoprivrednika. Osim toga, usjevi su vezani i za prehranu peradi i stoke, što dodatno produbljuje rizik.
Na ponudu će utjecati i trgovinska ograničenja u vezi sa sukobom između Rusije i Ukrajine. Zaoštri li se situacija u Ukrajini dodatno, neizbježne su daljnje napetosti u opskrbi.
Konačno, i demografski čimbenici utječu na cijenu gnojiva. Zemlje u razvoju ovise o žitaricama, pa je njihova potražnja za gnojivom velika. Zapadne zemlje progresivno se fokusiraju na ishranu baziranu na proteinima, stoga važnost žitarica, pa samim time i potražnja za gnojivom, u tim zemaljama opada.