Regija

Inflacija je dosegnula vrhunac, ali će i dogodine ostati iznad prosjeka

Autor: Teo Zorić

21. rujan 2022, 07:00

Razlika u potrošačkim cijenama i cijenama proizvođača i dalje negativna

Slabljenje gospodarske aktivnosti djelovat će kao otpor profilu inflacije

Očekuje se rast kamata u poslovnim bankama

Inflacija je dosegnula vrhunac, ali će i dogodine ostati iznad prosjeka

Depositphotos

Inflacija je ovih par mjeseci na vrhuncu ili blizu vrhunca u Adria regiji, pri čemu se međugodišnja stopa inflacije u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji smanjuje, dok trendovi u Bosni i Hercegovini te Sjevernoj Makedoniji također ukazuju na sličnu dinamiku, navode analitičari Bloomberg Adrije. Fokus je sada više na temeljnoj inflaciji (inflacija bez hrane i energije), što je više odraz čimbenika potražnje, budući da se temeljne stope inflacije sada približavaju glavnim ekvivalentima.

Razlika u potrošačkim cijenama i cijenama proizvođača i dalje je negativna, što ukazuje na kontinuirane pritiske na profitne marže trgovaca. Unatoč nedavnim nepovoljnim vremenskim uvjetima u regiji, globalni trendovi i dalje pokazuju pad cijena prehrambenih proizvoda jer se slabljenje aktivnosti i neki učinci ponude (npr. otvaranje ukrajinskog izvoza) materijaliziraju u cijenama poljoprivrednih proizvoda.

Prognoze za inflaciju niže su međugodišnje stope ubuduće, uglavnom zbog visokih baznih učinaka, vladinih antiinflacijskih programa i općeg slabljenja gospodarske aktivnosti, rekli su analitičari Bloomberg Adrije. Dodali su kako još uvijek vidimo da je inflacija iznad višegodišnjih prosjeka s obzirom na dugotrajne učinke prelijevanja na elemente temeljne inflacije (kategorije koje su više potaknute čimbenicima potražnje).

Sve u svemu, analitičari Bloomberg Adrije vide još povećanja kamatnih stopa središnje banke, što će završiti višim kamatama na kredite privatnom sektoru.

Vlada Slovenije s efikasnim mjerama

Inflacija harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP) u Sloveniji iznosila je 11,5 posto na međugodišnjoj razini u kolovozu 2022. Slovenija bilježi pad od rekordno visokih 11,7 posto u srpnju 2022. Kao glavni razlog pada inflacije analitičari Bloomberg Adrije navode sporiji rast cijena goriva za automobile (29,4 posto naprema 40,7 posto u srpnju 2022., na međugodišnjoj razini).

Vrhunac inflacije počeo je u trećem tromjesečju 2022. godine. Međugodišnje stope inflacije će krajem ove godine pasti, uglavnom zahvaljujući visokim baznim učincima. Cjenovna očekivanja potrošača za sljedećih 12 mjeseci u kolovozu su na najnižoj razini od veljače 2022. i znatno niža u usporedbi s povijesno visokom razinom u ožujku ove godine (78,5 bodova).

ECB je stopu u rujnu podigao za 75 baznih bodova, bilježeći drugo povećanje u 2022. (pri čemu je prvo bilo za 50 baznih bodova u srpnju), kako bi se izborio s naglim povećanjem cijena, dok analitičari Bloomberg Adrije očekuju dodatno povećanje od 1,5 postotnih bodova u sljedećih šest mjeseci.

Nakon što je provela mjere za ublažavanje rasta cijena u prvoj polovici 2022. godine, čemu je najviše pridonijelo oslobađanje od plaćanja naknade za električnu mrežu, vlada Slovenije najavila je novi niz mjera za rujan, uključujući smanjenje poreza na dodanu vrijednost za neke vrste proizvoda, kao i ograničenja cijena električne energije i plina za kućanstva.

Hrvatski paket mjera

Inflacija u Hrvatskoj prema HICP-u u kolovozu 2022. iznosila je 12,6 posto na međugodišnjoj razini, što je niže od rekordne razine od 12,7 posto mjesec ranije. Kao i u Sloveniji, pad inflacije uslijedio je uslijed sporijeg rasta cijena goriva, 20,1 posto naspram 32,0 posto u srpnju 2022. godine, na međugodišnjoj razini.

Dodatak stvarnim kretanjima cijena tijekom ljeta bili su loši vremenski uvjeti koji su utjecali na poljoprivrednu proizvodnju i nestašice određenih prehrambenih proizvoda, počevši od rujna, s obzirom na ograničenje cijena određenih prehrambenih proizvoda. Ovakva atmosfera ukazuje na to da će cijene hrane ostati visoke i u četvrtom kvartalu 2022.

Očekivanja potrošača u vezi s cijenama za sljedećih 12 mjeseci u kolovozu su pala (na 51,9 bodova) drugi mjesec za redom u skladu s ukupnim očekivanjima o potpori Vlade i za poduzeća i za građane.

Ne očekuje se da će Hrvatska narodna banka mnogo učiniti s obzirom na približavanje ulaska u eurozonu.

Vlada Hrvatske u rujnu je provela novi set mjera vrijedan otprilike 21 milijardu kuna (2,8 milijardi eura), među kojima su, što se tiče kućanstava, najvažnije bile ograničenje cijene električne energije na 59, odnosno 88 eura po megavatsatu, ovisno o šestomjesečnoj potrošnji, do 31. ožujka 2023. Vlada je do 31. ožujka 2023. godine ograničila i cijene na određene prehrambene proizvode (šećer, ulje, svinjetinu, piletinu itd.) i prirodni plin te povećala neoporezive primitke, isplate umirovljenicima, bonove i jednokratne isplate nezaposlenima, što bi trebalo donekle ublažiti očekivana daljnja poskupljenja krajem 2022. i početkom 2023. godine.

NBS nastavlja podizati kamate

HICP inflacija u Srbiji u kolovozu 2022. iznosila je 12,8 posto na međugodišnjoj razini. Srbija bilježi porast inflacije u odnosu na srpanj kada je bila 12,5 posto. Među glavnim razlozima je snažniji rast cijena električne energije, plina i ostalih goriva (13,5 posto u odnosu na 8,6 posto u srpnju 2022., na međugodišnjoj razini).

Inflatorni pritisci su na vrhuncu u trećem tromjesečju 2022. godine. Međugodišnje stope inflacije će pasti krajem 2022. uglavnom zahvaljujući visokim baznim učincima (visoka baza iz stopa inflacije u drugoj polovici 2021.).

Cjenovna očekivanja potrošača za sljedećih 12 mjeseci u kolovozu su se smanjila na 50,4 boda, što je niže od rekordne razine u prošlom mjesecu – u skladu s odlukom Vlade o produljenju antiinflacijskih mjera za rujan.

Narodna banka Srbije podigla je referentnu kamatnu stopu za 50 baznih bodova, na 3,5 posto, te obećala kako će stope nastaviti rasti dok se ne postigne silazna putanja inflacije. Analitičari Bloomberg Adrije očekuju povećanje od barem jednog baznog boda u sljedećih šest mjeseci.

Vlada Srbije je u rujnu produžila set mjera, poput ograničenja cijena goriva, kruha, mlijeka i šećera, kao i ograničavanje cijena struje za kućanstva na sadašnjim razinama, što bi trebalo donekle ublažiti očekivana daljnja poskupljenja pri kraju 2022. i početkom 2023. godine.

Bosna i Hercegovina 'žmiri' i čeka

Podaci za kolovoz 2022. godine nisu dostupni za BiH. Inflacija od 16,7 posto na međugodišnjoj razini u srpnju 2022. predstavlja porast od prethodne razine (15,8 posto) na međugodišnjoj razini u lipnju.

Cijene hrane i energije glavni su pokretači ukupnog rasta cijena, što implicira da je inflacija u velikoj mjeri potaknuta učincima ponude.

Iako nije precizno usporediv s drugim zemljama, s obzirom na to da je dostupan samo ukupni PPI (za razliku od PPI-ja za pokazatelj domaćeg tržišta za ostatak regije), ipak je očito da zbog razlike od 6,3 postotna boda u odnosu na ukupnu inflaciju postoji mnogo slobodnog kapaciteta da trgovci i proizvođači troškove prenesu na potrošače.

Vrhunac inflacije očekuje se u trećem tromjesečju 2022. Bez provedenih vladinih mjera inflacija se očekuje na rekordno visokoj razini u kolovozu. Međugodišnje stope inflacije će krajem 2022. pasti uglavnom zahvaljujući visokim baznim učincima.

Uz trenutne pokretače inflatornih pritisaka, blagi, ali primjetan uzlazni doprinos očekuje se od duhanskih proizvoda, uslijed zatvaranja posljednjeg pogona za proizvodnju duhana u zemlji, Fabrike duhana Sarajevo.

Centralna banka BiH zbog valutnog odbora ima ograničenu fleksibilnost za poteze monetarne politike. Do sada nisu provedene nikakve značajne vladine mjere protiv inflacije i malo je vjerojatno da će biti objavljene do kraja 2022. godine, posebno u kontekstu izbora 2. listopada.

Sjeverna Makedonija očekuje mjere za ranjive kategorije

HICP inflacija u kolovozu 2022. iznosila je 16,7 posto na međugodišnjoj razini te je dosegla rekordnu razinu, uglavnom zbog snažnijeg rasta cijena smještajnih usluga u odnosu na srpanj 2022. (47,1 posto naprema 16,3 posto, na međugodišnjoj razini).

Inflacijski pritisci su u trećem tromjesečju 2022. na vrhuncu. Cjenovna očekivanja potrošača za sljedećih 12 mjeseci u kolovozu su pala (na 17,6 bodova), odnosno drugi mjesec za redom i u odnosu na dosad najvišu razinu u listopadu 2021. – u skladu s odlukom sjevernomakedonske vlade o usvajanju nacrta rebalansa proračuna za 2022.

Dodatno monetarno pooštravanje dogodilo se u rujnu, ukupno peto u 2022. Narodna banka Republike Makedonije (NBRM) je referentnu stopu podigla za 50 postotnih bodova, na tri posto, nakon što je u kolovozu ostala nepromijenjena na 2,5 posto. NBRM je obećao daljnju borbu s inflatornim pritiscima.

Vlada Sjeverne Makedonije usvojila je nacrt rebalansa proračuna za 2022. godinu, s ciljem pomoći ranjivim kategorijama stanovništva protiv inflacije, kao i prikupljanja sredstava za umirovljenike, poljoprivrednike te za nove antiinflacijske mjere za kućanstva i poduzeća, što bi donekle trebalo ublažiti očekivana daljnja poskupljenja krajem 2022. i početkom 2023. godine. Mjere pritom još nisu precizno navedene.

-- uz pomoć Vladimira Nikoloskog

Sve vijesti iz rubrike Analiza

Hrvatska poštanska banka
Kompanije

Hrvatska poštanska banka

Hrvatska poštanska banka je 100-postotni vlasnik društava HPB Invest, HPB-nekretnine i Nova hrvatska banka koji zajedno čine HPB Grupu.

25.06.2022

Hrvatska pošta
Kompanije

Hrvatska pošta

Hrvatska pošta nacionalni je poštanski operator Republike Hrvatske te ima vodeću poziciju na tržištu poštanskih usluga.

25.06.2022

Analiza

sve vijesti iz rubrike Analiza