U eri globalnih promjena, jedan sektor ubire najveće plodove. Koji?

Sektor obrane ulazi u 2025. godinu oblikovan značajnim globalnim promjenama prethodnih godina. Dolazak nove administracije u Sjedinjene Američke Države doveo je u pitanje budućnost NATO-a i tradicionalnih vojnih saveza. Paralelno, Europa je značajno povećala svoje izdatke za obranu od početka rata u Ukrajini 2022. godine. Kao odgovor na geopolitičke izazove, čelnici Europske unije (EU) nedavno su pristali na zajednička ulaganja do 800 milijardi eura za jačanje obrambenih sposobnosti.

U svjetskim razmjerima vidljiva su veća ulaganja u vojno-industrijski kompleks. Promatrano kroz postotak BDP-a, izdvajanja za vojne kapacitete su u 2023. porasla za 0,3 postotna boda s petogodišnjeg prosjeka od 1,9 posto. Dok je potrošnja u Americi relativno stabilna na 3,4 posto, u Europi je porasla za 40 posto, na 2,8 posto. Adria regija također bilježi rast od 1,5 do 1,7 posto.

Burzovni indeksi vojno-industrijskog sektora bilježe pozitivan trend zahvaljujući rastu potražnje. MSCI indeks koji prati europske tvrtke u vojno-industrijskom kompleksu zabilježio je najznačajniji rast, nadmašivši i MSCI Global Defence Index i MSCI General Index. Najveći skok vrijednosti tog indeksa zabilježen je od ožujka 2025. godine.

Trenutačni omjer cijene i zarade (P/E) za europski obrambeni indeks iznosi 34,3, što je niže od prosjeka za američke tvrtke (47,3), ali još uvijek znatno više od tržišnog prosjeka (20,9), što ukazuje na velika očekivanja rasta dobiti u sektoru. Sličan trend vidljiv je i u omjeru cijene i knjigovodstvene vrijednosti (P/B): europski obrambeni sektor ima P/B veći od 8,4, što je više od američkog (6,8) i daleko iznad tržišnog prosjeka (3,5). Međutim, multiplikator EV/EBITDA europskih obrambenih tvrtki (14,0) niži je od onog američkih (25,1), što sugerira da američke tvrtke imaju višu tržišnu premiju u odnosu na operativnu dobit.

Prosječna EBITDA marža europskih kompanija vojno-industrijskog kompleksa trenutno iznosi oko 14,5 posto, što je više od petogodišnjeg prosjeka od 12,2 posto. To je više od trenutnog globalnog (11,8 posto) i američkog (10,6 posto) prosjeka indeksa.

Europske tvrtke vojno-industrijskog kompleksa u prosjeku su manje zadužene od američkih, ali u Europi padaju ulaganja u istraživanje i razvoj. U usporedbi s petogodišnjim prosjekom te tvrtke ulažu 4,8 posto manje, dok njihovi američki konkurenti ulažu 5,4 posto više u odnosu na isto razdoblje.

Među zemljama Adria regije Srbija najviše izdvaja za vojnu industriju, oko 2,9 posto BDP-a u 2023. godini, što je povećanje u odnosu na petogodišnji prosjek od 2,6 posto. Nasuprot tome, članice NATO-a iz regije općenito troše manje od ciljanih dva posto BDP-a: Hrvatska je 2023. izdvajala oko 1,8 posto BDP-a, a Slovenija 1,3 posto. Bosna i Hercegovina izdvaja samo 0,8 posto BDP-a. Međutim, u odnosu na petogodišnji prosjek, sve zemlje u toj regiji povećale su postotak izdvajanja.

U Adria regiji, u BiH, posluje jedina obrambena kompanija iz regije koja je dio burzovnih indeksa, Pretis. Ta tvrtka ima izuzetno nizak P/E u usporedbi s europskim obrambenim indeksom, a tržišna vrijednost joj je znatno ispod knjigovodstvene. Pretis također posluje s boljom EBITDA maržom od prosjeka europskog sektora.

Globalne prilike ukazuju na pozitivan trend razvoja vojno-industrijskog sektora u narednom razdoblju. Očekuje se veća potrošnja na obrambene sposobnosti, posebice u Europi. Iako je potražnja velika, europskoj industriji treba vremena da se prilagodi porastu narudžbi. Ograničeni tvornički kapaciteti već su uzrokovali kašnjenja u isporukama (kao što je isporuka streljiva Ukrajini 2023. godine). Američka obrambena industrija zasad ostaje glavni dobavljač vojne opreme Europi.

Investitori vide veći rast prihoda europskih tvrtki u odnosu na njihove američke konkurente u narednom razdoblju. Međutim, zbog fragmentirane proizvodnje organizirane na razini pojedinih zemalja, Europa je izložena većem riziku od SAD-a. Politička neslaganja unutar EU-a također predstavljaju rizik u kontekstu proračuna i odobravanja vojnih programa, koji su glavni pokretači rasta kompanija unutar bloka. Stoga, kao i zbog postojećih proizvodnih kapaciteta, očekujemo da će američki sektor zadržati svoju dominaciju na globalnom tržištu u smislu tržišnog udjela, iako europske tvrtke imaju veći relativni prostor za ubrzani rast.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar