Telekom industrija se zbog pritiska umjetne inteligencije (AI) i cloud tehnologije mijenja. Umjesto klasičnih operatera, sve više nalikuju tehnološkim platformama, a telekomunikacijske kompanije nalaze se usred najveće transformacije u ovom stoljeću.
To potvrđuje indeks Stoxx 600 Telekom, koji je od početka godine 12 posto u plusu, a omjer cijene i zarade (P/E) iznosi 20, što je skuplje nego krajem prošle godine (16×). Granica između operatera, pružatelja cloud usluga i AI kompanija gotovo se briše, dok s druge strane korisnici očekuju više od same povezanosti i tradicionalnih telekom usluga.
Preferencije korisnika usmjerene su prema platformama koje su brze, otvorene, personalizirane i energetski učinkovite. Telekom operateri udružuju se kako bi povećali spektar, zajednički ulagali i smanjili troškove infrastrukture. Vertikalna integracija s maloprodajnim partnerima omogućuje im izravniji pristup krajnjim korisnicima u svrhu distribucije proizvoda. Dakle, telekom operateri napuštaju tradicionalne okvire i okreću se integraciji umjetne inteligencije, mrežnoj fleksibilnosti i novim poslovnim modelima (cloud usluge, maloprodajne tehnologije).
Čitaj više

Hoće li Revolut postati konkurencija domaćim telekomima?
Kompanija je najavila pokretanje sveobuhvatnog plana za mobilne telefone, a koliko brzo možemo očekivati takve usluge na domaćem tržištu?
07.05.2025

Regionalni telekomi profitabilni, zahuktava se borba za korisnike
Za operatere je druga polovica godine plodonosnija u generiranju prihoda zbog jakih marketinških kampanja u vrijeme blahgdana i izlaska novih modela mobitela velikih proizvođača.
19.12.2024

Revolut nije jedini, sve više igrača želi na telekomunikacijsko tržište, zašto?
Brojne kompanije žele prodrijeti u mobilne usluge, a to bi moglo stvoriti prijetnju postojećim operaterima u industriji.
15.05.2025
Fokus na AI-ju
Globalni trend sveprisutnosti AI-ja zahtijeva veliku potrošnju mrežnih resursa. AI kompanije postaju najveći korisnici telekomunikacijske infrastrukture kroz partnerstva s pružateljima cloud usluga. Telekom kompanije suočene su s potrebom prenamjene mreže, što znači da više nije namijenjena isključivo komunikaciji između korisnika, već i obradi podataka u stvarnom vremenu. Time telekomi postaju neka vrsta vezivnog tkiva digitalnog gospodarstva.
Ne iznenađuje stoga trend iz posljednjih nekoliko godina, u kojem telekom kompanije izdvajaju svoju infrastrukturnu jedinicu iz poslovanja usmjerenog na krajnje korisnike. Tako, bilo kroz osnivanje zasebne kompanije ili prodajom infrastrukture, novi vlasnik fokusira se na prilagodbu i modernizaciju mreže u skladu s novim trendovima.
Utjecaj na širu industriju
Kako se to konkretno odrazilo na telekom industriju u širem smislu odnosno na AI kompanije u praksi? Telekomi aktivno razvijaju multi-cloud strategije i koriste snagu partnera. OpenAI i Oracle potpisali su jedan od najvećih ugovora u povijesti clouda, vrijedan 30 milijardi dolara godišnje za 4,5 gigavata računalne snage.
Prema Bloombergovim podacima, transakcija će se u potpunosti realizirati do 2028. godine i dio je projekta Stargate, u kojem sudjeluju OpenAI, Oracle, SoftBank i drugi. Oracle će proširiti ili izgraditi više podatkovnih centara diljem SAD-a, a snaga od 4,5 gigavata predstavlja otprilike četvrtinu ukupnog kapaciteta svih podatkovnih centara u SAD-u. Oracle je, prema navodima, ostvario 10,3 milijarde dolara prihoda od cloud usluga, a to bi partnerstvo taj prihod utrostručilo i lansiralo ga kao ključnog igrača u AI industriji.
Telekomi postaju softverske kompanije
OpenAI tom suradnjom dodatno diverzificira svoje dobavljače cloud usluga. Tržišni učinak za Oracle bio je snažan – dionice su nakon objave suradnje skočile na rekordne razine. Od početka godine cijena dionica porasla je za 42,41 posto, a u odnosu na početak svibnja čak 63 posto.
Telekom kompanije sve više ulažu u mreže prilagođene umjetnoj inteligenciji (edge computing, namjenske 5G mreže) i prilagođavaju arhitekturu mreže prelaskom s tradicionalnog RAN-a na Open RAN i vRAN s interoperabilnim komponentama. To znači da su operateri postali otvoreni ekosustavi s više dobavljača, čime smanjuju ovisnost o zatvorenim mrežnim sustavima (npr. poput Huaweija). Virtualizacija mreže (engl. virtualized radio access networks – vRAN) omogućuje automatsko skaliranje, upravljanje s pomoću AI-ja i energetsku učinkovitost.
To nadalje implicira da telekomi postaju softverske kompanije, a ne samo pružatelji infrastrukture. To je bila inicijalna iskra za suradnju Orangea u Francuskoj i Samsunga, koji su pokrenuli prve open RAN i vRAN 4G i 5G pozive u nekom gradu na jugozapadu Francuske. Korištenjem fleksibilnih vRAN rješenja Samsunga, Orange je unaprijedio svoju mrežu omogućivši veću fleksibilnost i inovacije, čime su dvije kompanije ostvarile zajednički cilj – prijelaz na otvoreniji, softverski definiran mrežni sustav. Uvođenje naprednih Samsungovih rješenja dio je šire strategije Orangea da surađuje s većim brojem dobavljača i izgradi snažniji mrežni ekosustav. Samsungova vRAN platforma uključuje pametnu automatizaciju, funkcije temeljene na umjetnoj inteligenciji i alate za uštedu energije, pomažući operaterima da poboljšaju mrežne performanse, smanje potrošnju energije i moderniziraju infrastrukturu. Tvrtka je također najavila da je sljedeći korak proširenje projekta na više lokacija u jugozapadnoj i zapadnoj Francuskoj do kraja ove godine. U ovom pilot-projektu Samsung surađuje s Dellom u području poslužitelja, Intelom za procesore te Wind Riverom u području cloud platforme.
Taj potez Orangea, iz perspektive investitora, daje i kompaniji i industriji svijetlu budućnost. Cijena dionica Orangea od početka godine porasla je 35 posto, a trenutni P/E omjer iznosi 17,6 (na kraju prošle godine bio je 13). Promatrajući taj indeks, kompanije koje su njime obuhvaćene povećale su svoju bruto maržu za oko 15 postotnih bodova u odnosu na kraj 2024., ali su i dalje opterećene visokim operativnim troškovima, pa su profitne marže u padu za jedan postotni bod. Da su operativni troškovi uzrok problema, pokazuje i činjenica da je EBITDA marža pala za 1,1 postotni bod. Konkretno, trenutna bruto marža iznosi 60 posto, EBITDA marža 12,07 posto, a profitna marža šest posto.
Telekomi traže vertikalnu integraciju i izravnu kontrolu nad korisničkim iskustvom. Time se žele pozicionirati kao digitalni operateri koji nude cjelovita (end-to-end) rješenja. Upravo su to učinili VodafoneThree i Currys u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je VodafoneThree postao ekskluzivni mobilni operater za Currys, jedan od najvećih maloprodajnih lanaca elektronike. U okviru te suradnje dodatno će se proširiti ponuda kućnog interneta, koja će uključivati i mobilni širokopojasni pristup (engl. fixed wireless access), čime će se spojiti mobilni i kućni internet.
Što je s domaćim telekomima?
Navedeni globalni trendovi relevantni su i za regionalne telekome. Suradnja OpenAI-ja i Oraclea pokazuje da sve ne ovisi o velikim podatkovnim centrima u pojedinim zemljama. Na tržištu telekomunikacija u Adria regiji najdalje su otišli igrači u Sloveniji i Hrvatskoj (Telekom Slovenije i HT) u razvoju dodatnih usluga. Ne samo te kompanije, već i neki drugi sudionici na tržištu imaju vlastite podatkovne centre koje mogu komercijalizirati za AI servise. Kao takvi, imaju strateški geografsku poziciju za edge čvorove prema EU-u i ostatku Adria regije.
S druge strane, priliku za tehnološki iskorak u open RAN i vRAN imaju upravo Slovenija i Hrvatska, jer imaju dovoljno zrela tržišta. Međutim, u kretanju putem Orangea ograničava ih budžet i velika ovisnost o vendor-locked rješenjima kompanija poput Ericssona i Huaweija.
Od regionalnih telekoma mogli bismo izdvojiti dvije skupine – u prvu bismo svrstali HT i Telekom Slovenije, čije dionice bilježe agresivniji rast, dok drugu skupinu čine Makedonski Telekom i BH Telekom, kod kojih je rast cijena dionica nizak.
HT je u drugom tromjesečju ove godine proveo korekciju cijena tarifnih paketa, usklađujući ih s prosječnom godišnjom inflacijom iz prethodne godine. Prema navodima kompanije, stopa povećanja iznosila je tri posto, što bi s financijskog aspekta trebalo rezultirati većim novčanim priljevima. To je ujedno najniže povećanje u posljednje tri godine – u istom razdoblju 2024. povećanje je bilo 6,5 posto, a 2023. godine pet posto. Iz perspektive kompanije, poskupljenje tarifnih paketa trebalo bi neutralizirati rast troškova te omogućiti daljnja ulaganja u digitalizaciju. Strategija digitalizacije HT-a najviše se odnosila na agresivnu implementaciju 5G mreže, što je znatno utjecalo na kretanje cijene dionica. Usporedimo li aktualnu cijenu dionica s krajem 2023., porasla je za više od 53 posto.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...