Američki predsjednik Donald Trump proveo je prijetnju i naredio napad na Iran nakon što pregovori nisu doveli do dogovora o ograničavanju iranskog nuklearnog programa. U Teheranu sada razmatraju odgovor, a jedna od opcija je pokušaj blokade ili praktičnog zatvaranja Hormuškog tjesnaca.
Riječ je o uskom prolazu na izlazu iz Perzijskog zaljeva kroz koji prolazi oko četvrtine svjetske pomorske trgovine naftom. Kada bi Iran onemogućio prolaz golemim tankerima koji prevoze naftu i plin prema Kini, Europi, SAD-u i drugim velikim potrošačima energije, cijene bi naglo skočile, a globalno gospodarstvo našlo bi se pod pritiskom.
Nafta je već u veljači dosegnula najvišu razinu u šest mjeseci, dok su tržišta nagađala da bi Trump mogao narediti vojne udare.
Čitaj više
OPEC+ razmatra veće povećanje proizvodnje nakon izraelskih napada na Iran
Skupina bi nakon tromjesečnog zamrzavanja ponude od travnja trebala nastaviti s umjerenim povećanjem proizvodnje.
prije 3 sata
Izrael napao Iran, proglašeno izvanredno stanje
Izrael je u subotu objavio da je izveo preventivne zračne udare na ciljeve u Iranu, nakon čega su se u središnjem dijelu Teherana čule snažne eksplozije, a iznad pojedinih dijelova grada uzdigao se gust dim.
prije 4 sata
Wall Street ublažio gubitke dok nafta snažno oscilira zbog pregovora SAD-a i Irana
Nvidia pala 5,5 posto unatoč snažnim prihodima i optimističnim prognozama.
27.02.2026
Što je na kocki za naftu ako izbije sukob između Irana i SAD-a?
SAD gomila veliku vojnu moć uz obalu Irana.
25.02.2026
Zašto je Hormuški tjesnac toliko važan?
Hormuški tjesnac povezuje Perzijski zaljev s Indijskim oceanom. Na sjeveru se nalazi Iran, a na jugu Ujedinjeni Arapski Emirati i Oman.
Pomorski prolaz ključan za globalnu trgovinu naftom | Bloomberg
To je ključna arterija svjetske trgovine naftom. Većina izvoznika iz Perzijskog zaljeva nema alternativni morski put za plasman energenata. Prema podacima koje je prikupio Bloomberg, kroz tjesnac je 2025. prolazilo oko 16,7 milijuna barela sirove nafte i kondenzata dnevno. Saudijska Arabija, Irak, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati i Iran izvoze naftu tim putem, a većina tereta završava u Aziji.
Tjesnac ima veliku ulogu i na tržištu ukapljenog prirodnog plina. Gotovo petina svjetske ponude LNG-a, ponajviše iz Katar, prošla je tim kanalom prošle godine.
Prolaz je dug oko 161 kilometar, a na najužem dijelu širok je tek 34 kilometra. Plovni koridori u svakom smjeru imaju širinu od svega tri kilometra. Plitko more čini brodove osjetljivima na mine, a blizina obale, osobito iranske, izlaže ih mogućim napadima projektilima s kopna ili presretanju patrolnim brodovima i helikopterima.
Može li Iran doista blokirati prolaz?
Prema Konvenciji UN-a o pravu mora, država ima suverenitet do 12 nautičkih milja od obale, što je manje od najuže točke tjesnaca. Strane brodove mora pustiti na takozvani neškodljivi prolaz i ne smije ometati tranzit kroz međunarodne tjesnace. Iran je potpisao konvenciju 1982. godine, ali je parlament nikada nije ratificirao.
Iranske vlasti i ranije su u razdobljima napetosti poručivale da mogu uvesti pomorsku blokadu. Nikada nisu potpuno zatvorile prolaz jer bi takav potez gotovo sigurno izazvao snažan odgovor zapadnih mornarica, osobito američke.
Iran može izazvati ozbiljan poremećaj i bez isplovljavanja ratnih brodova. Zbog duge obale uz tjesnac ima više opcija: od uznemiravanja tankera brzim patrolnim čamcima do napada projektilima i dronovima koji bi komercijalnu plovidbu učinili preopasnom. Postoji i mogućnost postavljanja morskih mina, iako bi to predstavljalo rizik i za iranske brodove.
Moderni brodovi osjetljivi su i na ometanje GPS signala, što sve češće koriste i države i nedržavni akteri. Tijekom sukoba Irana i Izraela prošlog lipnja tisuće brodova imale su poteškoće s navigacijom u i oko tjesnaca.
Kroz Hormuški tjesnac prolazi četvrtina svjetske nafte i petina LNG-a | Bloomberg
Što bi blokada značila za tržište nafte?
Ako plovidba postane rizična, tankeri bi mogli prolaziti u konvojima pod zaštitom zapadnih mornarica. Promet bi se usporio, ali globalna ponuda nafte vjerojatno ne bi pretrpjela dramatičan pad.
Potpuno zatvaranje prolaza na više od nekoliko dana bio bi najgori scenarij za energetska tržišta. Analitičarka tvrtke Kpler Ltd. Muyu Xu procijenila je u lipnju da bi i jednodnevna blokada mogla pogurati cijenu nafte na 120 do 150 dolara po barelu. Referentna nafta Brent ove je godine do 20. veljače u prosjeku stajala 66 dolara po barelu.
Zatvaranje tjesnaca pogodilo bi i samo iransko gospodarstvo jer bi Iran ostao bez mogućnosti izvoza vlastite nafte. Takav potez mogao bi zategnuti odnose s Kinom, najvećim kupcem iranske sirove nafte i važnim partnerom koji je u Vijeću sigurnosti UN-a često štitio Teheran od sankcija.
Tko najviše ovisi o tom prolazu?
Saudijska Arabija izvozi najviše nafte kroz Hormuz, ali dio isporuka može preusmjeriti 1.200 kilometara dugim naftovodom do terminala na Crvenom moru. Taj sustav može transportirati oko pet milijuna barela dnevno.
Ujedinjeni Arapski Emirati također mogu djelomično zaobići tjesnac zahvaljujući naftovodu koji povezuje njihova polja s lukom na Omanskom zaljevu, kapaciteta oko 1,5 milijuna barela dnevno.
Irak ima naftovod prema turskoj mediteranskoj obali, no njime može izvoziti samo naftu sa sjevera zemlje. Gotovo sav izvoz iz Basre i dalje prolazi kroz Hormuz. Kuvajt, Katar i Bahrein nemaju alternativu.
I sam Iran ovisi o tom prolazu. Prema podacima o praćenju brodova koje je prikupio Bloomberg, 2025. je kroz tjesnac izvezao više nafte nego u bilo kojoj godini od 2018.
Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati mogu se osloniti na naftovode kako bi zaobišli taj prolaz | Bloomberg
Kako su reagirali SAD i saveznici?
Tijekom rata Irana i Iraka od 1980. do 1988. napadi na naftna postrojenja prerasli su u napade na trgovačke brodove u Perzijskom zaljevu, u razdoblju koje je ostalo poznato kao Tankerski rat. Američka mornarica tada je pratila kuvajtske brodove koji su prevozili iračku naftu.
Godine 2019. Velika Britanija, Saudijska Arabija i Bahrein pridružili su se američkoj inicijativi za zaštitu pomorskih ruta na Bliskom istoku važnih za transport nafte, nakon niza napada za koje su neke članice optužile Iran.
Od kraja 2023. fokus zaštite brodova pomaknuo se prema južnom dijelu Crvenog mora, zbog napada jemenskih Hutija, koje podupire Iran, na brodove u tjesnacu Bab el-Mandeb.
U najnovijem valu napetosti između Washingtona i Teherana, brodovi su povećali brzinu prolaska kroz Hormuz kako bi smanjili vrijeme izloženosti riziku. SAD je savjetovao brodovima pod američkom zastavom da plove što dalje od iranskih teritorijalnih voda. Početkom veljače američki borbeni zrakoplov F-35C srušio je iranski dron koji se, prema navodima američkog Središnjeg zapovjedništva, agresivno približio nosaču zrakoplova USS Abraham Lincoln.