Rusija i Ukrajina najveće su izvoznice suncokretova ulja, a preko luka na Crnom moru inače prolazi gotovo 80 posto svjetskog izvoza. Zbog rata koji još uvijek traje došlo je do veliki poremećaja na tržištu, što otvara prostor Hrvatskoj da poveća proizvodnju suncokretova ulja iz vlastite sirovine i uzme veći dio globalnog izvoznog kolača – zaključak je tržišne analize Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
"Hrvatska proizvodi suncokreta više nego što su naše potrebe. Samodostatnost nam je oko 212 posto, no zadovoljavamo tek 44 posto potreba za suncokretovim uljem. Budući da imamo proizvodne kapacitete za preradu suncokreta u suncokretovo ulje, bilo bi logično, s obzirom na rast cijena, da se veće količine ulja osiguraju iz domaćih izvora te da domaće suncokretovo zrno preradimo u tvornicama u Hrvatskoj. Tako bismo osigurali stabilnu ponudu ulja za domaće tržište, a imamo i kapacitete za izvoz ove izrazito tražene i skupe namirnice za kojom vlada velika potražnja na globalnom i na EU tržištu", smatraju u Smarteru.
Turbulencije na svjetskom tržištu
Navode kako je proizvodnja suncokretova ulja u Ukrajini u 2020. godini iznosila 6,45 milijuna metričkih tona (MT), u Rusiji 4,45 milijuna MT, a u EU 3,9 milijuna MT te ističu da su to tri najznačajnija svjetska proizvodna područja.
"Procjena globalne potrošnje suncokretova ulja u sezoni 2021./2022. iznosi preko 20 milijuna MT. Ukrajina je 2020./2021. bila vodeća zemlja izvoznica suncokretova ulja s izvozom od 5,27 milijuna MT, a predviđanja su bila da će joj u sezoni '21./'22. izvoz biti preko 6,6 milijuna MT. Druga izvoznica suncokretova ulja je Rusija koja je '20./'21. imala izvoz od 3,25 milijuna MT, dok je u za '21./'22, planiran izvoz od 3,8 milijuna MT", stoji u Smarterovoj analizi.
Naglašavaju kako je ukrajinska industrija suncokretova ulja usmjerena na izvozno tržište jer je čak 90 posto proizvodnje namijenjeno inozemnim tržištima, dok Rusija troši gotovo 30 posto vlastite proizvodnje na domaćem tržištu.
Zbog orijentacije na izvoz, većina ukrajinskih postrojenja za preradu suncokreta nalazi se u blizini crnomorskih luka, dakle u regiji koja je trenutno najpogođenija ratom. Rusija najavljuje ograničenje izvoza kako bi smanjila pritisak na domaće cijene, a to sve dovodi do velikih turbulencija na tržištima i rasta cijena. Stoga se traže alternativni opskrbni pravci i proizvodi, dok mnoge države povećavaju vlastitu proizvodnju. Tako je u EU-u proizvodnja povećana na 9,4 milijuna MT sa 8 milijuna u prošloj sezoni.
U Smarteru se osvrću i na cijene suncokretova ulja na svjetskom tržištu koje su bile visoke i prije početka rata. "Najveći rast cijena dogodio se odmah po izbijanju rata, kada su cijene suncokretova ulja u EU porasle na oko 2.900 do 3.000 dolara po toni sredinom ožujka, dok je u veljači prosječna cijena bila samo 1.490 dolara po toni. Početkom travnja cijene su ponešto pale i na tržište je počelo pristizati više ukrajinskog suncokretova ulja po cijeni od oko 1.900 do 2.250 dolara po toni. Radi se o izvozu kamionima ili vlakovima preko Moldavije, Rumunjske i Poljske. Počele su se pojavljivati i određene količine isporuke iz Rusije po cijeni od 1.800 do 1.900 dolara po toni jer su ruski prodavači nastojali potaknuti interes stranih kupaca i smanjiti visoke zalihe", kažu iz Smartera pa napominju da će tržište ostati volatilno dokle god rat u Ukrajini traje.
Hrvatska klasika – sirovinu izvozimo, gotove proizvode uvozimo
Što se Hrvatske tiče, imamo klasičnu priču u domaćoj poljoprivredi – izvozimo suncokretove sjemenke, dok istovremeno uvozimo ulje.
"Hrvatska posljednjih godina podiže proizvodnju suncokreta, te je veliki izvoznik, ali istovremeno i veliki uvoznik ulja. Tako je u 2020. godini Hrvatska uvezla ukupno 69.079 tona suncokretova ulja, od čega je 45.000 tona iz Srbije, a 18.000 tona iz Mađarske, dok je izvoz bio 42.767 tona. U 2021. godini naš je izvoz povećan na 45.070 tona, a uvezli smo čak 78.572 tona suncokretova ulja. Tijekom 2020. godine izvezeno je i 60.537 tona suncokretovih sjemenki, dok je taj izvoz u 2021. godini povećan na 64.664 tone. I za domaće potrebe postoji prostor za rast domaće prerade i izvoz, pa bi to u ovom trenutku trebala biti važna strateška odluka Vlade ako želimo osigurati stabilnost domaćeg tržišta, ali i postati zanimljiv igrač i dobavljač ovoga traženog proizvoda na europskom tržištu. Najgore što nam se može dogoditi je da u ovoj sezoni nekontrolirano izvezemo daleko veće količine suncokreta nego što je to do sad bilo, te da domaće tržište ostane ovisno o uvozu skupog suncokretova ulja kao finalnog proizvoda", zaključuju u Smarteru.
.webp){kind=icon}
