.webp){kind=icon}
Energetska kriza potaknuta invazijom Rusije na Ukrajinu osnažila je globalno motivaciju za prijelaz na niskougljičnu energiju, no na kraći rok ipak pokreće i jagmu za fosilnim gorivima što će pokrenuti nove investicije vrijedne milijarde dolara, javlja Bloomberg.
Primjerice, SAD i europske države planiraju terminale za ukapljeni prirodni plin što bi trebalo služiti desetljećima. Potražnja za ugljenom raste diljem svijeta, te će se američki opskrbljivači plina iz škriljevca naći pod pritiskom od zemalja koje se žele odmaknuti od ruskog prirodnog plina.
Pravi će izazov stoga biti preusmjeravanje na čistu tehnologiju i istodobno zadovoljavanje trenutačne potražnje za energijom, istaknuli su u utorak korporativni čelnici i investitori na BloombergNEF (BNEF) godišnjem skupu u New Yorku. Kako navode, tranzicija neće teći glatko niti će biti brza.
„Mi trebamo fosilne izvore kao dio tranzicije. Ovo je duga tranzicija, ne događa se preko noći“, rekao je Keo Lukefahr koji je uključen u trgovinu energetskim derivativima i obnovljivim izvorima iz tvrtke Motiva Enterprises LLC.
Budući da trenutačna proizvodnja nije dovoljna da nadoknadi potragu za alternativnim izvorima energije u odnosu na one iz Rusije, doći će do novih investicija, posebno na području proizvodnje iz škriljevca u SAD, kaže Anastacia Davies, stručnjakinja za opskrbu naftom u okviru BNEF-a koji se bavi istraživanjem i obradom podataka vezanim za energetsku tranziciju.
Zaključak je skupa i da su države sada senzibilizirane za pitanja energetske sigurnosti i nastoje iskoristiti prednosti proizvodnje energije iz vjetra i sunca što ne zahtijeva regularne isporuke fosilnih goriva.
Gvajana ima nemale naftne rezerve i želi izvući korist iz sadašnje krize, pa nastoji olakšati zadovoljavanje potražnje industrijski razvijenih zemalja te istodobno slijediti klimatske ciljeve.
„Potražnja za našim resursima uglavnom dolazi iz razvijenog dijela svijeta. Ne smatramo da izdajemo klimatske ciljeve ako ulažemo u naše resurse“, kazao je potpredsjednik Gvajane Bharrat Jagdeo. No, ne dijele svi njegovo mišljenje.
Direktor globalne strategije za klimatsku pravdu iz udruge Sunrise Project., Justin Guay, smatra da neke energetske tvrtke cinično koriste trenutačnu europsku energetsku krizu planirajući skupa infrastrukturna ulaganja za koja trebaju godine i neće riješiti trenutačne kratkoročne potrebe.
„Treba tri do pet godina da bi se izgradio novi LNG terminal. Europa treba novu opskrbu plinom do kraja godine“, rekao je.
