Koliko je zapravo precijenjena čokolada za kojom su svi poludjeli

Dubai čokolada poharala je svijet, riječ je o kombinaciji kadaifa, pistača i čokolade s mrvicom tahinija. Društvene mreže gore, svi je žele probati i za nju su spremni izdvojiti pozamašni iznos. Cijene variraju od sedam pa do 40 eura, ovisno o kojoj se izvedenici radi. Mreže su užarili i recepti, Dubai čokoladu svi žele probati. U trgovinama prazne police. Stoga smo zasukali rukave i pretresli cijenu glavnog sastojka – pistača.

Tolika je navala da trgovine ističu kako nemaju više zaliha | Truth Social

Na zagrebačkom adventu u ponudi su i Dubai fritule za cijenu od 11,10 eura (da malo podsjetimo, radi se o nekadašnjih 83,63 kune). Društvene mreže prepune su videa, svi ih žele probati i okusiti taj čaroban hrskavi okus.

I naravno s tim se pohvaliti na mrežama.

O cijenama čokolade, odnosno kakaovca, već smo pisali. Cijene kakaovca skočile su za čak 258 posto od početka 2023. godine! Taj skok se već prelio na pleća hrvatskih potrošača početkom ove godine.

Zato se tahini u pakiranju od kile u maloprodaji može pronaći za 14,10 eura, a kadaif je još i jeftiniji jer pola kile dođe oko četiri eura, a možete ga i sami napraviti od jaja i brašna.

Dakle, ključ je pistač. Zahvaljujući Bloomberg Adrijinom analitičaru makroekonomije i tržišta kapitala Mihaelu Blažekoviću, secirali smo stanje na svjetskom tržištu i dobili zanimljivu informaciju.

Pixsell

Pistač ima i cijena Dubai čokolade, fritula... nastavi niz, potpuno je neopravdana. Barem kada je u pitanju čista ekonomska računica.

Kako se kreću cijene pistača?

Naime, globalna proizvodnja pistača na godišnjoj razini narasla je više od 40 posto, dok je potražnja narasla 30 posto. To je dovelo do prevelike ponude, što utječe na pad cijene. Isto tako, dobri vremenski uvjeti i povećane poljoprivredne površine pod pitsačem utjecale su na dodatni pad cijene pistača u zadnjih godinu dana na američkom tržištu.

Na godišnjoj razini prema zadnjim podacima iz listopada 2024. godine proizvođačke cijene pale su za 16,5 posto. U Turskoj kao drugom najvećem proizvođaču cijene su pale također nakon vrhunca prilikom berbe ovog ljeta, s obzirom na to da se očekuje rekordna proizvodnja naredne godine. Kad pogledamo cijene svih orašastih plodova, tu gotovo da i nema promjene na godišnjoj razini, već su proizvođačke cijene stabilne.

 

Orašasti plodovi najbolje uspijevaju u SAD-u, točnije u Kaliforniji otkuda dolazi oko 80 posto proizvodnje lješnjaka, oraha i pistača. Ta industrija snažno je ovisna o izvozu, a potražnja raste u regijama poput Azije i Europe zbog povećane popularnosti zdravih grickalica i prehrambenih trendova. Američka proizvodnja izrazito ovisi o prekooceanskom izvozu, pa tako 80 posto badema, 70 posto lješnjaka i 65 posto pistača odlazi u Europu i Aziju. Što se tiče pistača, oko 60 posto svjetske proizvodnje dolazi iz SAD-a, dok ostatak čine Iran i Turska.

Minula sezona berbe pistača bila je rekordna, posebice u SAD-u gdje je proizvodnja narasla 70 posto na godišnjoj razini i tako više nego nadomjestila pad proizvodnje u Turskoj. Ključna tržišta gdje se jede pistač su Kina i Europska unija koje u kombinaciji čine čak 58 posto potražnje.

Sama proizvodnja pistača skupa je s obzirom na radnu intenzivnost kulture te stablima treba između 10 i 15 godina da postignu vrhunac proizvodnje, a daju plod dvogodišnje, što znači slabiju berbu svake druge godine. Ipak, Blažeković očekuje nastavak pada cijene zbog više razloga.

"Naime, proizvodnja u Turskoj bit će na rekordnim razinama s obzirom na to da veći broj stabala pistača dolazi u rod, oko četiri posto. Očekuju se viši prinosi po stablu s obzirom na to da više stabala dolazi u puni rod te vremenske prognoze (sunčano i suho) zasad idu na ruku proizvođačima."

Dubai čokolada prepuna je pistača | Depositphotos

Vrijedi još spomenuti, ističe naš analitičar, da čak 30 posto zasađenih stabala u Turskoj još nije došlo u fazu uroda. Cjelokupna globalna proizvodnja zadnjih godina nadmašuje potražnju, što posljedično ostavlja cijene pistača na stabilnim i/ili opadajućim razinama ovisno o tržištu.

Društvene mreže čine svoje, potražnja određuje cijene, a ne stvarna vrijednost proizvoda. A video na Tik-Toku nema cijenu.