Sa zadnjim tromjesečjem prošle godine krenulo je prijelazno razdoblje za primjenu europskog mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama CBAM koji su se onda, logično, obvezne pridržavati i hrvatske tvrtke.
To će prijelazno razdoblje trajati do kraja iduće godine i u tom međuvremenu tvrtke na koje se taj mehanizam odnosi moraju podnositi tromjesečna izvješća o njegovoj primjeni.
O tome što CBAM zapravo obuhvaća i kako će se provoditi govorila je za Bloomberg Adriju Tamara Kelava koja je voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo Hrvatske gospodarske komore.
Čitaj više
EU priprema vrlo ambiciozan plan hvatanja i skladištenja ugljika
Do 2050. godine bit će potrebno uhvatiti 450 milijuna tona ugljičnog dioksida godišnje.
16.01.2024
Ova godina rekordna po ispuštanju ugljičnog dioksida, klimatski ciljevi sve dalje
Svijet je na putu da prekorači emisije stakleničkih plinova koje su zadane da bi se ograničio rast globalnog zagrijavanja na 1,5 stupanj Celzija.
05.12.2023
Tržište kompenzacija sve problematičnije za postizanje ugljične neutralnosti
Prošle je godine najsnažniji rast kupnje ugljičnih kredita bio u njenu najproblematičnijem segmentu, kompenzacijama temeljenim na projektima obnovljivih izvora.
27.11.2023
EU počeo oporezivati ugljik iz uvoza, Amerikanci i Kinezi negoduju
CBAM startno cilja proizvodnju čelika, aluminija, cementa, umjetnih gnojiva, vodika i električne energije, što su sve robe sa snažnim uplivom ugljika.
02.10.2023
"CBAM je dio zakonodavnog paketa 'Spremni za 55' koji se odnosi na cilj Europske unije (EU) da smanji neto emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. godine. Služi kao alat kojim se žele osigurati jednaki uvjeti za tvrtke koje imaju proizvodnju u EU kao i za tvrtke čija je proizvodnja u trećim zemljama, ali je roba uvezena u EU, čime se pridonosi smanjenju emisija na globalnoj razini. CBAM je osmišljen da funkcionira usporedno sa sustavom EU-a za trgovanja emisijama (ETS) kojim se energetski intenzivne industrije potiče na smanjenje emisija. Njime se dodatno želi potaknuti i treće zemlje na uspostavu politike određivanja cijena ugljika. Ovim mehanizmom se sprječava takozvano curenje ugljika jer osigurava da cijena ugljika pri uvozu bude jednaka cijeni ugljika domaće proizvodnje i da se pri tome ne ugrožavaju klimatski ciljevi EU-a", pojašnjava Kelava.
Do kraja 2025. godine uvoznici proizvoda obuhvaćenih CBAM-om iz trećih zemalja moraju podnositi tromjesečna izvješća o emisijama ugrađenim u proizvode koji podliježu CBAM-u bez financijskih plaćanja. To zapravo treba omogućiti prilagodbu na novi sustav i doradu konačne metodologije.
No na koje se sektore provedba mehanizma odnosi?
"Mehanizam obuhvaća cement, željezo i čelik, aluminij, gnojiva, vodik te električnu energiju. Ti sektori odabrani su na temelju proizvodnje s visokim intenzitetom emisija ugljika i posebno zbog visokog rizika od curenja ugljika, odnosno potencijalnog izmještanja proizvodnje izvan EU-a. U konačnici, kada se CBAM u cijelosti uvede pokrivat će više od 50 posto emisija industrijskih sektora obuhvaćenih ETS-om", navodi Kelava.
Hrvatske tvrtke, kako ističe, još uvijek nisu dovoljno informirane, premda alata za edukacije ne nedostaje.
"HGK je u studenom prošle godine organizirao radionicu o provedbi CBAM-a na kojoj su sudjelovali predstavnici Europske komisije, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Carinske uprave kako bi informirali tvrtke o obvezama u prijelaznom razdoblju. Veliki broj tvrtki se do tada nije susretao s ovakvim izvještavanjem, pa su tražile dodatnu pomoć u smislu edukacija i jasnijih uputa. HGK organizira edukacije na specijaliziranim radionicama, savjetovanje i povezivanje s nadležnim institucijama kako bi na vrijeme bili spremni za obveze koje dolaze. Kontinuirano komuniciramo s tvrtkama kako bi saznali njihove potrebe i prilagodili svoje aktivnosti i usluge. Primjerice, 26. travnja organiziramo radionicu Dobavljački lanac u sklopu ESG akademije HGK-a unutar koje ćemo poseban blok posvetiti CBAM-u", najavljuje Kelava.
Dodaje da u prijelaznom razdoblju poteškoće u primjeni nisu ni iznenađujuće ni zanemarive.
Teškoće u izračunu emisija
"Upravo smo prošli mjesec proveli mini istraživanje među obveznicima CBAM-a koje indikativno ukazuje da su najveće poteškoće izračuni emisija, dobivanje točnih informacija od dobavljača te kretanje kroz aplikaciju putem koje se podnosi izvješće. Tvrtke predlažu jasnije i konciznije upute Europske komisije i veću dostupnost materijala na hrvatskom jeziku. Prema tome, velika je potreba za edukacijom u području novih obveza koje tvrtkama donosi zakonodavni Spremni za 55, unutar koje je i CBAM. U sklopu platforme ESG akademija pokrenuli smo i ciklus radionica Fit for 55 kako bismo informirali i educirali tvrtke o novim obavezama i zahtjevima vezanim uz ispunjenje ciljeva", napominje Kelava.
Na europskoj razini za provjeru provedbe CBAM-a zadužena je Europska komisija, dok su u Hrvatskoj nadležna tijela Carinska uprava i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
"Kako bi podnositelji izvještaja mogli pristupiti CBAM prijelaznom registru potrebna je registracija putem G2B servisa te traženje pristupa CBAM domeni. Sadržaj izvješća su podaci o robi koja se uvozi (količina robe, vrsta robe, zemlja porijekla), podaci o postrojenju (naziv tvrtke, adresa, lokacija, geografske koordinate), podaci o proizvodnji (tehnologija, parametri), podaci o emisijama (specifične ugrađene izravne i neizravne emisije) te podaci o cijenama ugljika koje treba platiti", kaže Kelava.
Kako će CBAM nakon završetka prijelaznog razdoblja biti usklađen s europskim sustavom trgovanja emisijama, sustav će se temeljiti na kupnji certifikata od uvoznika.
Cijena certifikata izračunavat će se ovisno o tjednoj prosječnoj dražbenoj cijeni emisijskih jedinica izraženoj u eurima po toni CO₂ ekvivalenta emisije.
Kazne i do 50 eura po toni
"Uvoznici robe morat će se samostalno ili preko zastupnika registrirati za sudjelovanje u CBAM-u i kupiti CBAM certifikate. Certifikati koje predaje CBAM obveznik, odnosno deklarant, moraju odgovarati količini ugrađenih emisija relevantne robe izraženoj u tonama CO₂. Postoji mogućnost kupnje certifikata tijekom cijele godine. Države članice prodavat će CBAM certifikate putem zajedničke središnje platforme ovlaštenim CBAM deklarantima sa sjedištem u određenoj državi članici. Samo ovlašteni CBAM deklaranti smiju kupovati certifikate. Certifikate će predati putem CBAM registra do 31. svibnja svake godine. Očekuje se da će se izvješćivanje o ugrađenim emisijama odvijati pod sličnim uvjetima kao i tijekom prijelaznog razdoblja", iznosi Kelava.
Za kršenje europske uredbe o CBAM-u predviđene su kazne od 10 do 50 eura po toni neprijavljenih emisija, a kazne izriču države članice.
"Ako su izvješća nedostajuća, netočna ili nepotpuna, nacionalno nadležno tijelo može pokrenuti postupak ispravka odobravajući podnositeljima prijava mogućnost ispravljanja eventualnih grešaka. Kazne će biti primijenjene ukoliko podnositelj prijave nije poduzeo potrebne korake za ispunjavanje obveze podnošenja CBAM izvješća, te ukoliko je CBAM izvješće nepotpuno ili netočno, a podnositelj prijave nije preuzeo potrebne korake za ispravak istog nakon što je nadležno tijelo pokrenulo postupak korekcije", navodi Kelava.
Kako funkcionira takav sustav može se vidjeti iz sustava trgovanja emisijama.
Ako, primjerice, operator nekog postrojenja ili zrakoplova ne preda do 30. travnja tekuće godine količinu emisijskih jedinica u registar Unije u iznosu koji odgovara ukupnoj verificiranoj emisiji stakleničkih plinova iz navedenog postrojenja u kalendarskoj godini, plaća se naknada od 100 eura po toni ekvivalenta ugljikovog dioksida koji postrojenje ispusti.