U prvoj polovici 2022. robna tržišta suočila su se s nizom pritisaka, od pandemije do rata, što je podiglo cijene nekih roba na najvišu razinu svih vremena. Posebno se to odnosi na robe kojima su Rusija ili Ukrajina ključni globalni izvoznici.
Kako je Hrvatska u velikoj mjeri ovisna o uvozu poljoprivrednih proizvoda i sirovina, taj porast cijena itekako su na svojim džepovima osjetili hrvatski građani i poduzetnici. Zanimljivo je da je i cijena proizvoda u kojima smo samodostatni, odnosno imamo suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni, svejedno oštro rasla.
Najskuplje ono što najviše proizvodimo
Primjerice, vanjskotrgovinska bilanca pozitivna nam je kod žitarica i uljarica, ali upravo su suncokretovo ulje i brašno proizvodi koji su najviše poskupjeli u 2022. godini, i to preko 30 posto. Jedan od glavnih razloga tome je što izvozimo sirovinu, a uvozimo skuplje prerađevine. To se najbolje vidi na primjeru suncokreta kojeg proizvodimo dvostruko više nego što nam treba, ali zadovoljavamo tek 44 posto potreba za suncokretovim uljem, unatoč tome što imamo kapacitete za preradu.
Podaci DZS-a pokazuju kako su prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u prvom tromjesečju 2022. u usporedbi s 2015. porasle su za 20,8 posto, a u usporedbi s istim tromjesečjem 2021. za 11,4 posto.
Biljni proizvodi poskupjeli su za 35,2 posto u usporedbi s 2015. godinom, a u usporedbi s istim tromjesečjem 2021. za 12,7 posto. Na taj je skok najviše utjecao rast cijena žitarica (57 posto), industrijskog bilja (34,1 posto) i vina (14,3 posto).
Cijene stoke, peradi i stočnih proizvoda rasle su za 9,8 posto u usporedbi s 2015. godinom, a u usporedbi s istim razdobljem 2021. porasle su za 10,2 posto. Najviše je rasla cijena goveda (22,5 posto), mlijeka (6,8 posto) i svinja (4,8 posto).
Cijene inputa u prvom su kvartalu 2022. u usporedbi s 2015. veće su za 45,3 posto, dok su u usporedbi s istim tromjesečjem 2021. veće za 40,2 posto.
Izuzmemo li energente, na kućne budžete prosječnog građanina najviše udaraju cijene hrane, dok poduzetnicima, s druge strane, najviše glavobolje zadaju rastuće cijene sirovina.
Građevinari muku muče s dovršavanjem projekata po ugovorenim cijenama jer su materijali otišli gore i do 300 posto, a iako se situacija polako smiruje, barem na tržištu metala, analitičari Bloomberg Adrije upozoravaju da će i dalje biti iznadprosječno visoke.
"Očekuje se da će u drugoj polovici 2022. cijene većine roba biti niže nego u prvoj polovici 2022. jer počinje slabiti globalna potražnja, no još uvijek će se zadržati cijene iznad povijesnih prosjeka do 2021.", upozorava naš analitički tim i donosi detaljan pregled stanja na globalnim tržištima poljoprivrede i metalurgije.
Stabilizacija poljoprivrede
Cijene poljoprivrednih proizvoda pale su krajem drugog tromjesečja po prvi put nakon devet mjeseci.
Pšenica je predvodila taj pad. Nakon velikog rasta u drugom kvartalu zbog rata u Ukrajini, cijene su pale nakon početka žetve i stabilizacije proizvodnje.
Cijene kukuruza, kakaa, šećera i riže također su pale tijekom prošlog mjeseca, djelomično zbog oporavka opskrbe, ali i zato što je globalna potražnja oslabila uslijed straha od predstojećeg značajnog gospodarskog pada. Unatoč tome, cijene soje i kave u lipnju su porasle.
Prekidi u opskrbnom lancu i trgovinska ograničenja utjecali su na tržište soje tijekom pandemije koronavirusa smanjivši proizvodnju sojinih prerađevina. Gledajući razdoblje od pet godina, soja je u lipnju 2022. dosegnula najvišu cijenu od 1582 dolara, međutim postupno je padala i trenutno je na 1363 dolara.
Prije ruske invazije Ukrajina je držala približno 12 posto svjetskog izvoza pšenice, 17 posto globalnog izvoza kukuruza, te 50 posto svjetskog izvoza suncokretovog ulja.
Zlato više nije sigurna luka
Zlato je bilo među relativno stabilnim metalima u prvoj polovici 2022. jer je potražnja u mnogo većoj mjeri bila usmjerena u metale koji se koriste u industriji. Očito se više ne doživljava kao sigurna imovina, a to se najbolje vidi u činjenici da je došlo do samo malih poskupljenja u prvom kvartalu 2022. godine, tj. tijekom izbijanja rusko-ukrajinskog sukoba.
Nakon 2021. u kojoj su cijene dosegnule najvišu razinu svih vremena, bakar je nastavio uzlazni trend uz određenu volatilnost u prvom tromjesečju 2022. Jedan od najvećih čimbenika koji utječu na cijenu bakra je potražnja. Bakar je materijal koji ima brojne primjenama, a najviše u elektronici i graditeljstvu, što znači da mu cijena raste paralelno s rastom gospodarstva. Za ulagače zainteresirane za bakar dva su ključna čimbenika na koja trebaju obratiti pozornost na početku novog tromjesečja: popuštanje karantena u Kini i rat u Ukrajini koji je u tijeku.
Srebro je pak 14. srpnja palo na najnižu razinu u dvije godine od 18.132 dolara, izgubivši 20 posto vrijednosti na godišnjoj razini. Srebro je doživjelo najgori pad od pandemije, dosegnuvši 14. srpnja najnižu dvogodišnju cijenu u rasponu od 18 dolara za uncu. Unatoč tome što globalna potražnja općenito slabi, potražnja za srebrom polagano se oporavlja jer se proizvodni procesi zahuktavaju nakon zastoja povezanih s koronom. To će do kraja godine podići cijenu srebra iznad 20 dolara za uncu.
Najvolatilniji metal na tržištu bio je nikal. Dosegao je cijenu od 48.000 dolara u ožujku 2022. pa pao za 65 posto na današnjih 19.000 dolara. Globalna upotreba nikla porasla je prošle godine za nevjerojatnih 16,2 posto zahvaljujući sve većoj potražnji nehrđajućeg čelika i brzorastućeg sektora proizvodnje baterija.
"Pritisak na cijene roba neće jenjavati ove godine, pozitivni pomaci se očekuju u drugoj polovici 2023. ako se rat u Ukrajini ne oduži do tada", zaključuju analitičari Bloomberg Adrije.
.webp){kind=icon}
