Tržište nafte i plina 2024. ovisit će o ratu u Ukrajini i krizi na Bliskom istoku

Dok ulazimo u 2024. godinu, sektor nafte i plina nalazi se na prekretnici između tradicionalnih energenata i rastućeg pritiska prema održivosti i ekološkim standardima. S obzirom na globalne ekonomske trendove, geopolitička kretanja i tehnološki napredak, taj sektor doživljava značajne promjene koje oblikuju njegovu budućnost.

Budući da će rat u Ukrajini i kriza na Bliskom istoku nastaviti utjecati na geopolitičke odnose u idućoj godini, očekuje se da će utjecati i na tržište nafte i plina.

Bloomberg

 

"Početak rata izazvao je skok cijena nafte i plina u Europi u 2022. godini. No državne intervencije i mjere europskih zemalja za zamjenu ruskog uvoza dobavom nafte i plina iz drugih pravaca imale su za posljedicu sniženje cijena. Cijene nafte i plina u drugoj polovici 2023. vratile su se na razine od prije ruske agresije. Cijena plina u Europi vratila se na ispod 40 eura po megavatsatu, a cijene nafte potkraj 2023. ustalile su se oko 80 američkih dolara po barelu, što je nešto skuplje nego pred rat, ali i znatno jeftinije nego u vrijeme prije Pariškog sporazuma 2015. godine. Sve to upućuje na zaključak da, ako se rat u Ukrajini produlji sadašnjim intenzitetom, a sukob na Bliskom istoku ne preraste u širi sukob, tržište nafte i plina moglo bi se i u 2024. kretati u okvirima kao pri kraju ove godine, uz daljnje okretanje ruskog izvoza nafte i plina prema Aziji, odnosno Kini i Indiji te Južnoj Americi", kaže za Bloomberg Adriju Igor Dekanić, energetski stručnjak s Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta.

Da će se cijene kretati u današnjim okvirima vjeruje i Davor Štern, energetski konzultant i bivši predsjednik nadzornog odbora Ine, a potencijalnu eskalaciju sukoba na Bliskom istoku vidi kao mogući katalizator promjena i rasta cijena nafte.

"U kontekstu sukoba u Gazi, ukoliko se situacija ograniči samo na Izrael, Gazu i Hamas, ne očekuje se značajan utjecaj na cijene nafte. Iako se špekuliralo o mogućem rastu cijena, to se nije ostvarilo. Trenutno, industrijska proizvodnja u Europi još nije na prethodnoj razini, što također ne ukazuje na promjene u cijenama. Međutim, može doći do rasta cijena ako eskalira sukob na Bliskom istoku, posebno ako se u taj sukob direktno uvuku Iran i Irak. To su zemlje koje proizvode puno nafte, pa ako do toga dođe, mogla bi rasti i cijena. Ipak, nadamo se da do takvog razvoja situacije neće doći", govori Štern.

Davor Štern

Izvješće analitičkog tima Bloomberg Adrije, pokazalo je kako su plinarske tvrtke, unatoč skoku cijena prirodnog plina i ograničenju cijena potrošnje, 2022. godine bile osjetno manje pogođene od regionalnih elektroenergetskih kompanija koje su tada zabilježile prosječni pad proizvodnje od prosječno 15 posto.

Suprotno općem trendu na tržištu, rast cijena energenata najviše je pogodovao rafinerijama nafte. Međutim, ukazuju naši analitičari, Ina povoljne tržišne uvjete zbog obustave proizvodnje rafinerije koja je bila izvan pogona od studenog 2022. do travnja 2023. godine nije mogla iskoristiti u potpunosti. Gubici od prodaje uvoznih naftnih derivata tijekom zadnjeg kvartala 2022. imali su snažan negativan utjecaj na rezultate koji su i dalje bili na povijesno najvišoj razini. Usto, Ina je morala platiti i porez na ekstraprofit u iznosu od 80 milijuna eura.

Ipak, ukupna kapitalna ulaganja tvrtki koje je analizirao naš analitički tim su 2022. dosegnula gotovo dvije milijarde eura, što je 20 posto više nego u 2021. godini, zahvaljujući intenzivnim ulaganjima rafinerija nafte. U tijeku su i velika ulaganja u naftni sektor.

Kako pristupamo 2024. godini, stručnjaci ističu stalni interes za ulaganje u sektor ugljikovodika, unatoč fascinaciji "zelenom revolucijom".

"Poslije Pariškog sporazuma činilo se kako će ublažavanje klimatskih promjena bitno utjecati na geopolitiku, no to se nije dogodilo. Samo je Europa smanjila utrošak energije i provodila politiku energetske tranzicije. Relativno jeftini fosilni izvori energije sve do ruskog napada na Ukrajinu, utjecali su na rast potrošnje energije te oslonac na fosilnu energetiku, osobito u zemljama u razvoju izvan Europe. Stoga se i nadalje može očekivati kako će geopolitika dominacije i borbe za moć i utjecaj dominirati globalnom geopolitikom te tako i cijenama energije", kaže Dekanić.

Štern smatra da je nedavna klimatska konferencija COP28, koja se održala u Dubaiju, ponovno ulila povjerenje u sektor ugljikovodika.

"Era ugljikovodika nije završila, a obnovljeno povjerenje u sektor ugljikovodika vidljivo je u svjetlu samita COP28. Postoji stalni interes za ulaganje u sektor ugljikovodika. Trenutna fascinacija zelenom revolucijom postepeno blijedi jer se prepoznaje da se izdvaja previše resursa za inicijative koje nisu održive ni provedive. Moje mišljenje je da klimatske promjene nastaju prirodno, s ugljikovodicima ili bez njih. Možda smo kao čovječanstvo djelomično utjecali na njih, ali nismo ih uzrokovali. Stoga, borba protiv klimatskih promjena možda nije najefikasnija strategija. Umjesto toga, trebamo težiti prilagodbi tim neizbježnim promjenama", smatra stručnjak za energetiku.

Igor Dekanić | HRT

Obojica stručnjaka su suglasni da iako se svijet kreće prema održivijim izvorima energije, fosilna goriva još uvijek igraju ključnu ulogu. "Geopolitika borbe za moć u proteklih nekoliko godina nadvladala je geopolitiku borbe protiv klimatskih promjena, a koncept ekonomske politike vodećih zemalja kao da se preorijentirao na ratno gospodarstvo, a ne energetsku tranziciju", izjavio je Dekanić te dodao da su relativno jeftini fosilni izvori energije utjecali na rast potrošnje energije.

S godinom na izmaku, jasno je da sektor nafte i plina ostaje u središtu složenog spleta geopolitičkih, ekonomskih i ekoloških faktora. Utjecaj međunarodnih sukoba nastavlja oblikovati globalne tržišne uvjete, dok je istovremeno vidljiva promjena u percepciji i ulozi fosilnih goriva u svijetu koji teži smanjenju utjecaja na klimu.

Stručnjaci Dekanić i Štern su suglasni da, unatoč globalnom pokretu prema zelenijoj i održivijoj budućnosti, fosilna goriva i dalje imaju ključnu ulogu u energetskom sektoru. Sektor nafte i plina ne samo da ostaje vitalan za globalnu ekonomiju, već se nalazi i na čelu promjena koje će oblikovati budućnost energetike.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar