U uzorcima iz dvaju objekata na području Vukovarsko-srijemske županije, Hrvatski je veterinarski institut u ponedjeljak prvi put na teritoriju Hrvatske potvrdio afričku svinjsku kugu. Radi se o vrlo zaraznoj bolesti svinja koja ne predstavlja opasnost za čovjeka i druge životinje, ali je ozbiljna prijetnja za svinjogojstvo.
Smrtnost kod domaćih i divljih svinja može dosegnuti i 100 posto, stoji u objašnjenju Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede. Glavni izvor zaraze za domaće svinje divlje su svinje, a virus je izrazito otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području, dodaje se u objašnjenju.
U objektima iz Vukovarsko-srijemske županije, gdje je potvrđena zaraza virusom, uzgoj se obavljao na otvorenom. U Ministarstvu dodaju da su u ponedjeljak prijavljene još dvije sumnje na virus, na jednom objektu s područja Gunje i na jednom s područja Rajevog Sela, također u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Bez cjepiva
Cjepivo protiv afričke svinjske kuge ne postoji te nema drugog načina iskorjenjivanja osim provedbe strogih mjera kontrole, uključujući usmrćivanje domaćih svinja na zaraženim gospodarstvima.
Afrička svinjska kuga prvi put se na području Europske unije pojavila 2014. godine i u međuvremenu se proširila na veliki broj država članica. Najbliže Hrvatskoj dosad je bila pojava bolesti u Srbiji te Bosni i Hercegovini.
Kuga je tijekom prethodnih godina potvrđena u divljih svinja na području Belgije i Češke, ali je uspješno iskorijenjena te se bolest nije proširila na veće područje niti u populaciju domaćih svinja. Model iskorjenjivanja u ove dvije države članice služi kao primjer dobre prakse koja daje nadu da se pravovremenom primjenom sveobuhvatnih mjera bolest može iskorijeniti, za što je nužno i rano otkrivanje unosa virusa, stoji na internetskim stranicama Ministarstva.
Stalan pad proizvodnje
Proizvodnja svinja u Hrvatskoj već je godinama u konstantnom padu. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da smo još 2015. imali 1,17 milijuna grla svinja da bi ta brojka do kraja prošle godine postepeno pala na oko 945 tisuća grla, odnosno za 20-ak posto. Usporedba s 2006. godinom još zornije pokazuje pad u domaćem svinjogojstvu. Tada je broj grla svinja u Hrvatskoj bio blizu 1,5 milijuna, odnosno bilo ih je gotovo 60 posto više nego krajem 2022. godine.
U Ministarstvu ne prezaju od upozorenja o kakvoj se prijetnji za domaće svinjogojstvo radi. Navode da je afrička svinjska kuga "trenutno (…) bez presedana glavno pitanje zdravlja životinja s kojim se svijet ikada suočio".
"Afrička svinjska kuga najveća je prijetnja svinjogojstvu Republike Hrvatske te populaciji divljih i domaćih svinja", dodaju.
.webp){kind=icon}
