Rekordna eksploatacija ugljena i prirodnog plina u Kini, uz pad potrošnje zbog lockdown-a, smanjila je njihovu potražnju za uvozom i tako olakšala pritisak na globalna tržišta goriva.
Domaća proizvodnja raste nakon što je Peking izvršio pritisak na proizvođače u državnom vlasništvu da pojačaju aktivnost kako bi osigurali energetsku opskrbu i zaštitili se od porasta cijena na globalnom tržištu. Uvoz ugljena u Kinu pao je za 24 posto, a ukapljenog prirodnog plina za 11 posto u prva tri mjeseca ove godine.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, procvat proizvodnje fosilnih goriva od strane najvećeg svjetskog uvoznika energije upravo je ono što globalna tržišta goriva trebaju. S obzirom na to da većina izvoznika proizvodi punim kapacitetom, Kina bi mogla biti promijeniti trendove ako smanji kupnju u inozemstvu, rekli su analitičari Citigroup-a, uključujući Eda Morsea.
"Želja Kine da smanji ovisnost od uvoza ugljena morskim putem kroz povećanje domaće proizvodnje mogla bi utjecati na smanjivanje globalnih cijena fosilnih goriva u sljedećih nekoliko godina", napisao je Morse. "Kina bi mogla biti jedini uvoznik s dovoljno velikom domaćom proizvodnjom da stvori viškove zaliha energije na globalnoj razini."
Iako je Kina dobro poznata kao najveći svjetski potrošač energije, ima i iznimno jaku proizvodnju. Iskopava polovicu svjetskog ugljena i zauzima 4. i 6. mjesto na svjetskoj ljestvici eksploatacije plina i nafte.
Rastuća proizvodnja ugljena bila je opsesija Pekinga jer je nedostatak goriva prouzročio opsežne nestanke struje u jesen. Stoga su ove godine državni dužnosnici postavili cilj povećanja proizvodnog kapaciteta za 300 milijuna tona, koliko Kina obično uvozi godišnje. Proizvodnja je porasla 15 posto na godišnjoj razini u ožujku, dok je proizvodnja toplinske energije pala jer su lockdown-i usporili gospodarsku aktivnost.
"Kako god gledate, uvoz će se s vremenom smanjiti", rekao je Xizhou Zhou, direktor za globalnu energiju i obnovljive izvore energije u S&P Global Commodity Insights. "Kratkoročno, sve ove pandemijske mjere usporit će rast potražnje za energijom, tako da će Kina vjerojatno igrati važnu ulogu u određivanu cijena ugljena."
Naravno, domaća potražnja za ugljenom mogla bi porasti u drugoj polovici godine ako se karantene prekinu, a gospodarski rast bude potican kroz građevinu. Pitanje je koliko je domaći porast proizvodnje održiv, a visoki dužnosnik kineske energetske industrije rekao je prošli tjedan kako je pritisak na proizvođače dosegao svoje gornje granice, ali da unatoč tome možda neće spriječiti nestašice električne energije u ključnim industrijskim regijama.
Ipak, dodatna proizvodnja iz rudnika može pomoći ne samo globalnom tržištu ugljena, gdje su se terminski ugovori više nego udvostručili ove godine, već i tržištu plina kroz zamjenu goriva za elektrane. Kina također povećava domaću proizvodnju plina, ostavljajući na raspolaganju više LNG-a za preusmjeravanje u Europu čime se smanjuje ovisnost o ruskim isporukama.
“Vjerujemo da je smanjena potražnja za LNG-om u Kini u prvom tromjesečju pridonijela ublažavanju pritisaka na europsku opskrbu”, rekao je viši konzultant u Wood Mackenzie-u, Jingjing Du. „U budućnosti, svako smanjenje kineske ili azijske potražnje LNG-a pomoći će Europi“, zaključio je.
.webp){kind=icon}
