Poludovršeni most koji bi trebao spajati dva dijela Stockholma postao je simbol dramatične promjene kroz koju prolazi Švedska. Na jednoj je strani bogata četvrt koja je dio jednog od najstarijih predgrađa glavnog grada, a na drugoj je strani područje javnih zgrada iz razdoblja 1970-ih gusto naseljeno migrantskom populacijom i s problematičnom reputacijom.
Ta dva predgrađa, Ursvik i Rinkeby, fizički su odvojena četverotračnom cestom. Podjele su zapravo puno dublje u zemlji koja je izgrađena na idealima egalitarizma, a sada se nalazi u zagrljaju ekonomske i socijalne krize.
Neki od lokalnih političara žale se da most, koji je bio predviđen za javni transport i sada služi tek kao prijelaz za stanovnike Rinkebyja kada idu u dućane na drugoj strani, šteti cijenama nekretnina i može izazvati širenje kriminalnog ponašanja.
Ima i poziva da ga se sruši.
Sve je to podsjetnik da, premda se Švedska nalazi između Francuske i Švicarske po broju milijardera, mnogi siromašniji Šveđani svjedoče rastućim razlikama u posljednje vrijeme između onih koji imaju i onih koji nemaju.
Ekonomiju trenutačno pogađaju inflacija, rast kamatnih stopa i pad vrijednosti valute, a došlo je i do najvećeg pada cijena nekretnina među europskim zemljama te pada u osobnoj potrošnji.
Iako rat u Ukrajini izaziva poteškoće za sva europska gospodarstva, Švedska je jedina zemlja u kojoj se očekuje pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2023.
U središtu švedskih briga je disfunkcionalno stambeno tržište koje ne samo da je zacementiralo društvene podjele, već ih i pogoršava.
Most koji spaja Ursvik i Rinkeby
Cijene su nekretnina rasle gotovo 250 posto u proteklih 20 godina, a pokretač je bio u niskim troškovima zaduživanja i manjku stanova za najam. To je brojnije i siromašnije obitelji naguralo u pretrpane stambene prostore, a druge je povuklo u kupnju. Ukupna vrijednost hipoteka je u posljednja dva desetljeća narasla 459 posto.
Dug kućanstava narastao je na više od 200 posto raspoloživog dohotka, pokazuju podaci iz 2021. godine, što je dvostruko više no u Njemačkoj.
Dosad su ti problemi bili prigušivani jeftinim novcem i rastućim gospodarstvom. Kako je i jedno i drugo došlo kraju, ranjivosti su sve očitije. Prezadužena srednja klasa sada možda neće moći otplaćivati hipotekarne zajmove, a kamoli kupovati luksuznije potrepštine.
U isto vrijeme broj korporativnih bankrota je u siječnju došao na najvišu razinu u 10 godina kako pritisak na građevinske tvrtke raste. Stopa izgradnje novih stambenih prostora vjerojatno će pasti na polovicu onoga što bi bilo potrebno za održavanje koraka s brojnošću populacije te se stvara začarani krug koji u idućim mjesecima i godinama može samo proizvesti veće stambene probleme.
Središnja banka kredite za nekretnine vidi kao najveći rizik za financijski sustav i upozorava na posljedice rasta duga kućanstava. Pritom uporno poziva na reforme u poreznom i stambenom sektoru, dok bivši guverner Stefan Ingves kritizira jednu od najnižih stopa poreza na imovinu na svijetu.
Tvrtka K2A Knaust&Andersson Fastigheter AB, koja gradi i upravlja stambenim nekretninama, izgubila je više od 70 posto tržišne vrijednosti otkako je središnja banka počela dizati kamatne stope. Odgodila je gotovo sve planove daljnje gradnje zbog tržišne neizvjesnosti.
"Ako na situaciju gledate s društvene strane, postoji veliki problem. Nastat će velika praznina u izgradnji", kazao je glavni izvršni direktor tvrtke Johan Knaust.
Problemi za vladu rastu. Premda je nezaposlenost relativno stabilna, neke od velikih tvrtki kao što je proizvođač telekomunikacijske opreme Ericsson ili kućanskih aparata Electrolux mogle bi se odlučiti na otpuštanja dok istodobno broj bankrota raste i ekonomija usporava.
U međuvremenu, najveći švedski mirovinski fond pretrpio je gubitak od dvije milijarde dolara kao posljedica kolapsa banke Silicon Valley. Čak i ulazak u NATO, koji se činio izglednim već na kratki rok, zapao je u probleme zbog geopolitičkih nesuglasica.
Nejednakost u prihodima u Švedskoj raste
"Rizik je da bi izgradnja stanova mogla pasti za više od 50 posto ove godine. To će se odraziti na BDP, a moguće da će i pasti razina drugih građevinskih investicija. Neke od visoko zaduženih nekretninskih tvrtki ili lokalnih zajednica će vjerojatno odgoditi projekte", najavljuje analitičarka koja radi za Nordea Bank Susanne Spector.
Rastuće socijalne tenzije postale su očite i tijekom prošlogodišnjih izbora. Nacionalistički Švedski demokrati, uslijed zabrinutosti zbog sve veće nesigurnosti i gotovo 400 slučajeva nasilja oružjem u glavnome gradu prošle godine, postali su druga najveća politička snaga i sada su u situaciji da podržavaju manjinsku vladu premijera Ulfa Kristerssona.
Most Rinkeby–Ursvik trebao bi biti dovršen ove godine. No Švedski demokrati već su za njega našli drugu ulogu i pretvorili ga u mjesto političkog okupljanja, odakle se šalju protuimigrantske poruke.
"Most iz Rinkebyja kriminalcima olakšava da vašu djecu uvuku u kriminal. Mi sigurnost vaše djece shvaćamo ozbiljno. Srušimo most!", poručila je ta stranka lokalnim biračima tijekom prošlogodišnje kampanje.
Crno tržište najma
Christina Abdulahad se živo sjeća trenutka kada se njezin san o unajmljivanju stana u tihoj četvrti Stockholma pretvorio u noćnu moru. Ta 28-godišnjakinja, koja je diplomirala na Sveučilištu Lund, sada daje savjete drugim studentima kako da izbjegnu prevaru u unajmljivanju stana.
Ona je ispitala situaciju prije no što je odlučila unajmiti stan, no čekajući na ključeve ispred novoga doma uznemirila se vidjevši da dolaze i druge osobe s istom namjerom.
Ispalo je da je ona i još devet drugih osoba dalo predujam ženi koja je ukrala identitet stvarnoj vlasnici. Abdulahad kaže da je oštećena za 43.500 švedskih kruna (4.200 dolara), a ukupno je u toj dobro osmišljenoj prevari uz korištenje više bankovnih računa ukradeno oko pola milijuna kruna.
"To je bilo kao prava noćna mora. Preokrenulo mi je život naopako", rekla je Abdulahad.
Christina Abdulahad
Karl-Johan Lantz, koji vodi istragu u slučaju te krađe, kaže da je policija identificirala još nekoliko sličnih događaja koji funkcioniraju na isti način.
Kritičari ističu da su takvi slučajevi rezultat nefunkcioniranja tržišta nekretnina.
"Ne vidim nikakvo poboljšanje u idućim godinama sa sadašnjom politikom. Samo će još više ljudi nastradati", napominje Alexander Wilson van Deurs iz neprofitne udruge Jagvillhabostad koja se bavi stvaranjem uvjeta kako bi mladi lakše i sigurnije dolazili do krova nad glavom.
Švedska već dulje vrijeme ne uspijeva primijeniti ustavnu obvezu o osiguravanju priuštivog mjesta za stanovanje za svakog od svojih 10,4 milijuna stanovnika.
Taj problem pogađa i traženje zaposlenika. Švedska trgovinska komora je prošle godine objavila da tri od četiri osobe koje vode odjele za ljudske resurse kažu da pitanje stanovanja otežava pronalaženje novih zaposlenika.
Najmovi se pregovaraju godišnje između vlasnika i udruga stanara. Taj je sustav pomogao da, primjerice, učitelji, policajci ili čistači ulica mogu živjeti u blizini bankara ili softverskih developera, no ponuda već dugo zaostaje za potražnjom i sada se za takvu vrstu najma u prosjeku čeka devet godina. U nekim dijelovima Stockholma to može biti i 20 godina.
Rezultat je crno tržište koje otvara prostor za prevare, a takvi najmovi unosni su za stanodavce i često izvan dosega upravo za one koji stanove trebaju, uključivo imigrante, jer nemaju dovoljno novaca.
Jedna je žena platila 40 tisuća dolara za najam stana za sebe i svoju kćer u jednom od takvih dogovora na crnom tržištu.
"Što sam mogla učiniti? Živjeti pod mostom ili čekati 15 godina na najam stana?", izjavila je ne otkrivajući identitet.
Crno tržište radi samo za one koji to mogu priuštiti.
"Susrećemo puno žena koje se vraćaju u nasilne veze jer ne mogu riješiti pitanje stanovanja", objašnjava Fanny Hansen koja radi u organizaciji za potporu žrtvama nasilja u Sodertaljeu.
Vlada je pokušala stati na kraj tom nezakonitom najmu još prije četiri godine nametanjem kazni za one koji, primjerice, daju stanove u podnajam i zarađuju. Premda nema točnih podataka, čini se da ipak to crno tržište ne jenjava.
Ministar za stanovanje i infrastrukturu Andreas Carlson rekao je da se čine napori kako bi se uvelo reda u tržište najma.
"To je važan dio napora i da se suzbije organizirani kriminal", dodaje.
U blizini Stockholma u tijeku je ambiciozan projekt koji bi trebao pomoći donekle popuniti prazninu u stambenom sektoru.
Naime, plan je izgraditi stanove za oko 30 tisuća ljudi, no radovi su usporili uslijed problema u gospodarstvu općenito.
"Imamo sustav koji je postavljen da se kuće ne grade. Kad gospodarstvo uspori, izgradnja potone", rekao je glavni ekonomist Švedske udruge stanara Martin Hofverberg.
.webp){kind=icon}
