Nakon višegodišnjeg pada domaće proizvodnje plina, možda bi se taj negativan trend u 2023. godini mogao zaustaviti te nakon toga započeti s laganim godišnjim rastom.
Naime, prema procjeni Agencije za ugljikovodike (AZU), proizvodnja prirodnog plina je u 2022. bila otprilike na razini od 740 milijuna kubičnih metara, što bi bilo smanjenje od pet posto u odnosu na proizvodnju iz 2021. godine od 780 milijuna kubičnih metara.
Prema službeno objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih 11 mjeseci prošle godine proizvedena su 683 milijuna kubičnih metara plina.
"Cilj nam je svakako smanjiti prirodni pad proizvodnje uz povećanje postojećih rezervi ugljikovodika intenziviranjem istražnih i razradnih aktivnosti", kazali su iz AZU-a.
Trenutačno se mogu očekivati aktivnosti Ine i kanadske tvrtke Vermilion, što bi u ovoj i idućoj godini trebalo preokrenuti trend.
Kad je riječ o Ini, radi se i o proizvodnji na moru, kao i na kopnu.
"Ina je temeljem svojih aktivnosti na Jadranu nedavno privela proizvodnji bušotinu za proizvodnju plina IKA-B u sjevernome Jadranu koja će proizvoditi 150 tisuća kubičnih metara dnevno. Bušotina Marica također uskoro kreće s proizvodnjom te će proizvoditi između 40 i 50 tisuća kubičnih metara dnevno. Dakle, s ove dvije bušotine Ina će proizvoditi 200 tisuća kubičnih metara plina dnevno, što je deset posto trenutačne proizvodnje u Hrvatskoj", navode u AZU-u.
Drugim riječima, radi se o 73 milijuna kubičnih metara plina godišnje.
Licencirane fotografije/Ina
Ina je trenutačno u procesu primjene programa razrade postojećih plinskih polja u Jadranu, što je investicija do razine od oko 200 milijuna eura.
Talijanski Edison s Inom ima i zajednički projekt, a to je bušotina Irena koja bi s proizvodnjom trebala krenuti u 2024. godini.
"Procjenjuje se da će Irena dnevno proizvoditi 550 tisuća kubičnih metara plina", ističe AZU. To bi bilo oko 200 milijuna kubičnih metara godišnje.
Kako napominje energetski stručnjak za plinski sektor Dalibor Pudić, u proteklih sedam-osam godina pad proizvodnje je u prosjeku iznosio desetak posto godišnje i činjenica da je za prošlu godinu pad smanjen pokazuje kako je taj negativan trend usporen.
"To znači da bi ove godine mogli doći do stabilizacije u proizvodnji", kaže Pudić.
On smatra kako bi u iduće dvije do tri godine proizvodnja mogla doći na nekih milijardu kubičnih metara plina godišnje.
Hrvatska potrošnja u posljednjih nekoliko godina vrtjela se nadomak tri milijarde kubičnih metara plina godišnje, no za prošlu godinu očekuje se manja potrošnja, otprilike oko 2,5 milijarde, zbog nefunkcioniranja najvećeg industrijskog potrošača Petrokemije.
Panonski bazen na sjeveroistoku zemlje drugo je važno područje za istraživanje i očekivanu buduću eksploataciju plina.
Tamo su aktivni Ina, Vermilion te tvrtka Aspect Croatia, lokalna podružnica američke energetske tvrtke Aspect Energy.
"Očekivanja su da će kanadska tvrtka Vermilion početkom 2024. godine privesti proizvodnji nove količine prirodnog plina s eksploatacijskih polja Berak i Cerić u istočnoj Slavoniji, a radi se o početnim količinama od 250 tisuća kubičnih metara dnevno po bušotini. Također očekujemo i privođenje proizvodnji novih rezervi plina koje je istražnim aktivnostima otkrila Ina, a procijenjene početne količine su na razini od 55.700 kubičnih metara plina dnevno", navodi AZU.
To bi sve skupa, prevedeno na godišnju razinu, bilo nešto iznad 200 milijuna kubičnih metara.
S tvrtkama Aspect Croatia i Vermilion prije gotovo tri godine potpisani su i ugovori za istraživanje za područje središnje i sjeverozapadne Hrvatske, što također otvara prostor za nadu da bi se mogli naći novi proizvodni potencijali.
.webp){kind=icon}
