Energetski stručnjaci već dulje vrijeme ističu kako bi Hrvatska morala učiniti više na ubrzanju investicija u nove kapacitete za proizvodnju električne energije, a posebice kad je riječ o obnovljivim izvorima, no izgradnja takvih objekata dosad je vrlo često zapinjala na birokraciji, odnosno ishođivanju različitih dozvola koje su cijedile vrijeme i strpljenje investitora.
HEP je, unatoč odluci hrvatske Vlade o ograničavanju cijena električne energije u zimskim mjesecima koje će tvrtki bitno umanjiti prihode, rekao kako kani nastaviti s investicijama, no tu je još niz investitora iz privatnog sektora koji su zainteresirani za ulaganje u proizvodnju struje iz obnovljivih izvora.
Temeljem novog Zakona o tržištu električne energije s kraja prošle godine hrvatske su vlasti odlučile jasnije dobiti uvid u ozbiljnost namjera investitora, pa je početkom ove godine objavljen poziv za iskazivanje interesa za dobivanje energetskog odobrenja potencijalnim budućim investitorima u proizvodnju električne energije.
Čitaj više
Hrvatska ima potencijal i za izvoz električne energije
Ako Hrvatska realizira sve projekte vezane za OIE, do 2040. bi mogla postati izvoznik struje.
12.10.2022
HEP unatoč izvanrednom padu prihoda odlučan nastaviti s investicijama
HEP u razvoju trenutačno ima 60-ak projekata temeljenih na obnovljivim izvorima energije.
15.09.2022
Norveška planira ukinuti porezne olakšice za rudare kripta
Norveška više neće biti oaza za kripto rudare zbog pritiska energetske krize u kojoj se kupa Europa.
10.10.2022
Nije pitanje dolazi li kriza, pitanje je hoće li ona biti energetska ili fiskalna
Procjene razmjera energetskog šoka kreće se u rasponu od šest do osam posto europskog BDP-a
06.10.2022
"Zaprimljeno je 216 zahtjeva s iskazom interesa za provođenje javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja, a ukupna planirana priključna snaga tih projekata je 5953,5 megavata", kazali su u ministarstvu gospodarstva.
Najveći interes je iskazan za izgradnju solarnih elektrana, pa se čak 177 predloženih projekata odnosi na tu vrstu pogona, a ostalo uključuje vjetroelektrane, hidroelektrane, geotermalnu elektranu, kogeneracijska postrojenja te postrojenja za skladištenje energije.
Energetsko odobrenje je dokument koji služi kao svojevrsni temelj za dobivanje ostalih dozvola kao što su ona građevinska i lokacijska. Drugim riječima, bez tog dokumenta se ne može dalje u investiciju, a ministarstvo gospodarstva dobiva uvid u projekte čija se investicija može smatrati realističnom.
Prvo energetsko odobrenje temeljem novoga zakona dodijeljeno je HEP-u za izgradnju dosad najveće solarne elektrane u Hrvatskoj – Donja Dubrava u Međimurskoj županiji koja ima priključnu snagu 9,99 megavata, a instalirana bi trebala biti 12,35 megavata.
Birokracija odlučuje
Ministarstvo gospodarstva je priopćilo kako je dosad objavilo 10 javnih natječaja za izdavanje energetskih odobrenja, a ovaj je tjedan donijelo i odluku o dodjeli još pet energetskih odobrenja. Riječ je o četiri solarne elektrane, također u Međimurskoj županiji, čija je ukupna priključna snaga 22 megavata, te o postrojenju za skladištenje energije na području Šibenika.
HEP
No koliko će stvarno novih proizvodnih postrojenja biti izgrađeno u ovome je trenutku nemoguće znati s obzirom na to da je energetsko odobrenje tek prvi korak.
Nadalje, kako ističe ministarstvo gospodarstva, dio investitora koji su iskazali interes za nove projekte ne zadovoljava uvjete.
"Detaljnom obradom utvrđeno je da podnositelji zahtjeva za nekoliko desetaka pravodobno zaprimljenih iskaza interesa za provođenje javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja nisu dostavili valjanu dokumentaciju, kao i da projekti ne zadovoljavaju kriterije propisane odredbama Zakona o tržištu električne energije", rekli su iz ministarstva za Bloomberg Adriju.
Dodaju kako će se konačan broj projekata koji zadovoljavaju propisane kriterije znati po završetku cjelovite obrade svih zaprimljenih iskaza interesa.
Na nedavno održanom energetskom skupu u Zadru, kako navodi portal Energetika-net, državni tajnik u ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić je priznao da se zbog prenapregnutih kapaciteta ministarstva u energetskoj krizi dosad nije moglo ići brže s rješavanjem pitanja energetskih odobrenja, ali i da bi do kraja godine polovica tih odobrenja trebala biti izdana.
U svakom slučaju, Hrvatska trenutačno iz solara proizvodi samo jedan posto ukupne električne energije, a želi instaliranu snagu u pogonima na sunce i vjetar za proizvodnju struje do 2030. podići na nekih 3000 megavata sa sadašnjih oko 1100 megavata. Stoga će efikasnost birokracije biti jedan od ključnih faktora, ako ne i najvažniji, kako bi se to postiglo.
.webp){kind=icon}
