.webp){kind=icon}
Kompanije iz Hrvatske, ali i iz Srbije i Bosne i Hercegovine (BiH) izrazile su interes za statusom izdavača elektroničkog novca u BiH, konkretnije u Republici Srpskoj (RS), gdje će Zakon o elektroničkom novcu stupiti na snagu sredinom ove godine, potvrdili su za Bloomberg Adriju u srpskoj Agenciji za bankarstvo.
Zakon o elektroničkom novcu, kojim se stvaraju uvjeti za razvoj bosanskohercegovačkog tržišta elektroničkog novca te postavljaju osnove za korištenje digitalnog oblika novca, usvojen je krajem prošle godine.
Direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput izjavio je za Bloomberg Adriju da je Agencija kroz Zakon o elektroničkom novcu prepoznata kao institucija koja će izdavati dozvole onima koji namjeravaju izdati elektronički novac.
Čitaj više
Dolazi digitalni euro, guverner Vujčić objasnio što to znači za privatnost
Plaćanja digitalnim eurom će biti anonimizirana, kazao je u srijedu guverner središnje banke Boris Vujčić.
20.03.2024
Digitalni euro je budućnost, ali to ne znači da je 'klasični' za otpis
Euro i digitalni euro u budućnosti će biti snažni i zajedno, rekla je zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek.
09.03.2023
Stiže digitalni euro, ali trgovine ne smiju odbaciti gotovinu
Digitalni euro, za razliku od kriptovaluta, imao bi potporu ECB-a koji jamči njegovu stabilnu vrijednost.
17.10.2023
Digitalne valute mogu promovirati slobode i biti sredstvo kontrole
U svijetu trenutno postoji više od 100 projekata koji se bave razmatranjem izdavanja digitalnih valuta središnjih banaka.
20.11.2022
"Agencija će također nadzirati one koji izdaju elektronički novac", kaže Šuput.
Prema definiciji Zakona, elektronički novac može izdavati samo onaj koji ima dozvolu koju mu izdaje Agencija.
"Zakon o elektroničkom novcu stupa na snagu sredinom 2024. godine, a nakon toga Agencija ima rok od šest mjeseci da donese podzakonske akte, tako da, zasad, Agencija nije izdala nijednu dozvolu", precizira Šuput.
Izdavač elektroničkog novca može biti posebno hibridno društvo, kao i društvo registrirano za izdavanje elektroničkog novca, srpsko ministarstvo financija i organi jedinica lokalne samouprave u Republici Srpskoj.
Srđan Šuput | Bloomberg Adria
"Zasad nema zahtjeva, ali postoji interes kompanija iz BiH, Srbije, Hrvatske. Zemlje u okruženju imaju iskustva s tim i očekujemo aktivno uključivanje društava koje taj posao već obavljaju u zemljama u okruženju", istaknuo je Šuput.
Agencija za bankarstvo vodit će registar društava za izdavanje elektroničkog novca, koji će biti javan. "Registar će sadržavati sve podatke. Agencija će donijeti podzakonski akt kojim će detaljnije urediti uvjete, sadržaj i način vođenja registra društava, kao i način brisanja podataka iz tog registra", naglašava Šuput.
Osim navedenih institucija, izdavači elektroničkog novca mogu biti banke, mikrokreditne organizacije (MKO) sa sjedištem u Republici Srpskoj ili banke i MKO-ovi iz Federacije BiH ili Brčko distrikta koje posluju u RS-u, o čemu će biti riječi i na četvrtoj konferenciji DDays, koja će se baviti temom primjene Zakona o elektroničkom novcu u Republici Srpskoj. Pravni okvir i utjecaj na poslovanje banaka, MKO-ova i kompanija bit će u fokusu panela o elektroničkom novcu.
Elektronički novac i utjecaj na banke i MKO-ove
Milena Haneš, direktorica Mikrokreditnog društva (MKD) Mikrofin, ističe da Zakon veoma jasno definira smjernice i istovremeno nameće obvezu poštovanja pravila koja se odnose na zaštitu prava i interesa imatelja elektroničkog novca.
"Zaštita je zajamčena u svim segmentima koji uključuju odnos između izdavača i imatelja elektroničkog novca. Počevši od obaveze informiranja imatelja prije uspostave ugovornog odnosa pa sve do zaštite tijekom pružanja usluge, zaštite novčanih sredstava, zaštite podataka", ističe Haneš za Bloomberg Adriju.
Poslovanje financijskih institucija, prvenstveno banaka i mikrokreditnih organizacija, dodaje, neodvojivo je od visokih standarda koji se odnose na zaštitu korisnika financijskih usluga.
"Mikrokreditno društvo Mikrofin je u 27 godina poslovanja u potpunosti implementiralo sustave zaštite korisnika naših usluga u naše poslovanje i mi takve standarde ne razdvajamo od pružanja naših usluga. Tako i zaštita imatelja elektroničkog novca mora imati visok, najviši standard bez obzira na to tko pruža uslugu izdavanja elektroničkog novca", naglašava Haneš.
Milena Haneš | Bloomberg Adria
Sigurnost plaćanja građana preko interneta
Na pitanje kako će novi Zakon utjecati na sigurnost plaćanja građana putem interneta, Haneš odgovara da je korištenje elektroničkog novca sigurnije za korisnike i da će doći do veće sigurnosti transakcija i plaćanja.
"Sigurnost na internetu i općenito korištenje digitalnih alata, usluga, sustava, pohranjivanje podataka i njihova upotreba, stalno su aktualne teme, uvijek su u fokusu. To je dinamično područje koje se neprestano unapređuje istovremeno s razvojem digitalnih tehnologija. U tom području važno je pronaći ravnotežu i ići ukorak s mogućnostima razvoja. Financijske institucije imaju i u tom segmentu snažan protokol zaštite", kaže Haneš.
Utjecaj Zakona na poslovanje kompanija
Novi zakonski okvir dočekan je pozitivno i predstavlja priliku, ali u isto vrijeme određenu neizvjesnost. Budući da je riječ o novini, kompanije će analizirati opcije i u narednom razdoblju raditi na prilagodbi poslovnih modela.
"Inovativno i suvremeno zakonsko rješenje, mogućnost pružanja dodatnih usluga, brzina i sigurnost plaćanja, potpunije zadovoljavanje potreba klijenata idu u prilog razvoju i rastu kompanija koje će biti sudionici u izdavanju i korištenju elektroničkog novca", navodi Haneš.
Osim kompanija, najveću prednost vidi za korisnike koji će od institucija povjerenja, s kojima su navikli surađivati, dugoročno imati priliku koristiti dodatne, suvremene usluge poput elektroničkog novca.
Depositphotos
Što (ni)je elektronički novac
Podsjećamo, kako je Bloomberg Adria već pisao, ukratko, imate novac koji deponirate kod određenog subjekta, koji vam zatim izdaje elektronički novac.
Točnije, elektronički novac označava elektronički (uključujući magnetski) pohranjenu novčanu vrijednost koja predstavlja novčano potraživanje prema izdavaču tog novca, a izdana je nakon primitka novčanih sredstava radi provođenja platnih transakcija i prihvaćena je od fizičke ili pravne osobe koja nije izdavač tog novca.
Izdavači ne smiju plaćati kamate niti davati bilo kakvu drugu imovinsku korist imatelju zbog držanja elektroničkog novca u određenom razdoblju.
Elektronički novac može prihvatiti svaka fizička ili pravna osoba koja s izdavačem sklopi ugovor o prihvaćanju tog novca.
Elektronički novac ne uključuje digitalni zapis valute koju nije izdao i za čiju vrijednost ne jamči središnja banka ili drugi organ javnog sektora te koja nema pravni status novca ili valute.
