Milijarder Warren Buffett ove će godine navršiti 95 godina, ali i dalje predvodi holding Berkshire Hathaway, koji je vještim ulaganjem mnogima donio lijepe zarade. Ipak, ni oni nisu bili imuni na pogreške. Buffett je o tome pisao u posljednjem pismu, datiranom na 22. veljače 2025., u kojem je naveo i da se približava trenutak kada će ga Greg Abel zamijeniti na čelu uprave.
Ovoga puta nećemo govoriti o životu proroka iz Omahe, kako ga nazivaju, već ćemo se osvrnuti na pet dionica koje je Buffett eksplicitno spomenuo u pismu dioničarima. Holding je uglavnom fokusiran na američka ulaganja, ali je posljednjih godina pojačao prisutnost i u Japanu. Na japansko su tržište počeli ulaziti 2019., a trenutno akumuliraju dionice pet japanskih korporacija: Itochu, Marubeni, Mitsubishi, Mitsui i Sumitomo (globalni trgovci raznim robama i uslugama, u Japanu ih nazivaju sōgō shōsha, a na Balkanu bismo ih možda nazvali "tvrtkama za sve i svašta").
Buffett je svoju odluku objasnio: "Pogledali smo financijske rezultate i bili oduševljeni niskim cijenama dionica." Dodao je da je riječ o dugoročnom ulaganju, a udjele i dalje povećavaju.
Prema najnovijim podacima CNBC-a, koji redovito prati promjene u portfelju Berkshire Hathawaya, holding trenutno posjeduje gotovo deset posto udjela u kompanijama Mitsui & Co. (9,82 posto), Mitsubishi (9,67 posto), Marubeni (9,30 posto), Sumitomo (9,29 posto) i Itochu (8,53 posto).
U najnovijem pismu Buffett je otkrio da su se s tvrtkama dogovorili kako će maksimalni udio biti do 10 posto, no sada kada se toj granici približavaju, uz odobrenje menadžmenta tvrtki, ta brojka više nije tako čvrsta. Nije bio konkretniji, no u izvješću iz ožujka navedeno je da su nastavili s dokupom dionica, izvijestio je CNBC.
"To što Warren Buffett radi s jedne je strane vrlo jednostavno. Ako pogledamo povijest, japanske dionice dosegle su vrhunac krajem 1980-ih, početkom 1990-ih, a potom je uslijedila depresija. Tek zadnjih godina vide se znakovi oporavka", komentira Aleš Lokar, voditelj odjela za upravljanje dioničkim ulaganjima u Generali Investmentsu.
Dodaje da se na japanskom tržištu dogodila smjena generacija: "Glavni problem japanskog dioničkog tržišta nije bio nedostatak kvalitetnih proizvoda, već korporativno upravljanje." Usporedio je situaciju s onom u Sloveniji prije 2008. godine: tvrtke su bile isprepletene, razina transparentnosti niska, strani ulagači često zanemarivani, a tvrtke nisu bile usmjerene na maksimizaciju dobiti za dioničare. "Rezultat toga, uz nisku stopu rasta, bio je i nedostatak privlačnosti za strane ulagače. No to se mijenja, a Buffett nije bio jedini koji je to primijetio."
Prilike u Japanu vidi i Ian Harnett, glavni investicijski strateg Absolute Strategy Researcha. Za Bloomberg je izjavio: "Dugoročno očekujemo jačanje međunarodnih dionica i slabljenje američkog dolara. Valuta koja bi najvjerojatnije mogla ojačati u odnosu na slabiji dolar je japanski jen, što ulaganje u japansku imovinu čini zanimljivom opcijom."
Gabriela Santov, glavna tržišna strateginja u JPMorgan Asset Managementu, kao zanimljive sektore ističe financijski i potrošački. Dodaje i ono što je Lokar već spomenuo: u Japanu se kontinuirano poboljšava korporativno upravljanje, što mijenja pravila igre.
"Trenutno se čini da je Japan malo sigurniji otočić u ovom uzburkanom moru i zato je privukao dio kapitala", zaključuje Lokar.
Lokar navodi da su tvrtke koje je Buffett spominjao uglavnom veliki konglomerati koji će se u budućnosti morati više specijalizirati: "Ako se te tvrtke fokusiraju na osnovnu djelatnost i prodaju nebitne dijelove, to bi bilo izvrsno i ulagači bi bili nagrađeni. Ako to ne učine i čak krenu u suprotnom smjeru, to bi moglo biti razočaranje."
Ističe još jedan aktualni rizik – Japan se nalazi između Kine i SAD-a: "Sigurnosno se oslanjaju na SAD, koji im je važan trgovinski partner, no još važniji partner im je Kina. To ih stavlja u osjetljiviju poziciju nego što je slučaj s Europom, i to predstavlja rizik."
Unatoč svemu, smatra da Japan u ovom trenutku djeluje kao stabilnija opcija. Ima li interesa i među Slovencima? "Prosječnom slovenskom ulagaču Japan je toliko daleko da o njemu i ne razmišlja", odgovara Lokar. Ipak, primijećeni su određeni prelasci sredstava iz američkih fondova prema europskim i tržištima u razvoju. No Lokar kaže da je teško reći je li riječ o dugoročnom trendu: "Ulagači trenutno reagiraju na opasnosti i traže sigurnija utočišta."
"Japan je postao naklonjeniji ulagačima, mijenja se korporativna kultura, postali su otvoreniji, sve je više sadržaja na engleskom jeziku, komunikacija prema van poboljšava se. Sve više im je važna cijena dionica, povećavaju isplatu dividendi, fokusiraju se na osnovne djelatnosti, a u upravne odbore uvode i strance", zaključuje Aleš Lokar iz Generali Investmentsa.
Kakve su prinose ostvarile Buffettove japanske dionice?
Vratimo se priči o japanskim dionicama iz Buffettova pisma. Jasno je da su ovogodišnja kretanja na burzama uvelike oblikovana odlukama Donalda Trumpa. U travnju, kada je SAD predstavio nove carine, Japan je zahvaćen s 24-postotnima te je tokijska burza zabilježila najveći pad dionica još od kratke panike u kolovozu prošle godine. I pet spomenutih kompanija dijelilo je tu sudbinu.
Ako pogledamo prinose ove godine, najviše je porasla dionica Marubenija, za 3,05 posto, a slijedi je Mitsubishi s 2,4 posto. Preostale tri dionice zabilježile su pad, najveći Mitsui s 15,74 posto. Pogledamo li razdoblje od godinu dana, samo je dionica Itochua porasla, za nešto više od dva posto, dok su preostale četiri ostvarile gubitke, a najveći ponovno Mitsui, s padom većim od 26 posto.
No kao što je rečeno, Berkshire Hathaway tu investiciju smatra dugoročnom. Je li Buffett i ovoga puta bio u pravu ili ćemo u budućnosti čitati o (novoj) pogrešci, pokazat će vrijeme.
.webp){kind=icon}
