-orig.jpeg)
Njemačko gospodarstvo stagnira, no stagnacija najvećeg europskog gospodarstva nije zaustavila njemački burzovni indeks DAX, koji se nalazi na povijesno visokim razinama i nedavno je probio magičnu granicu od 22 tisuće bodova. Najveći poticaj indeksu daju zelena tranzicija i obrambena industrija. U protekloj godini DAX je porastao više od 28 posto, nadmašivši tako najveće američke burzovne indekse.
"Tvrtka Siemens Energy, koju pokreće snažna europska zelena agenda, bilježi rekordne rezultate, dok je vojna industrija, predvođena tvrtkom Rheinmetall, dodatno ojačala indeks", ističe analitičar Bloomberg Adrije Mihael Blažeković. Siemens Energy bio je jedna od najprofitabilnijih dionica na svijetu s godišnjim prinosom od 345 posto, dok je Rheinmetall s prinosom od 124 posto druga najprofitabilnija dionica u njemačkom indeksu.
Blažeković pritom napominje da problemi u gospodarstvu proizlaze iz automobilskog sektora i slabih rezultata teške industrije. Automobilski sektor suočen je s jakom kineskom konkurencijom u području električnih vozila, što ga prisiljava na optimizaciju troškova, dok kemijska i farmaceutska industrija imaju poteškoća zbog mogućih američkih carina. Problemi su vidljivi i na burzi, gdje su godišnji prinosi dionica automobilskih divova većinom negativni.
"Iz perspektive vrednovanja, njemačkom tržištu dionica uspjelo se odvojiti od stvarne gospodarske situacije te i dalje izgleda podcijenjeno", objašnjava Blažeković. Dodaje da se razlika u omjeru cijene i zarade (P/E) u odnosu na paneuropski indeks Euro Stoxx 600 sada okrenula u korist indeksa Euro Stoxx 600, što znači da i njegova valuacija izgleda stabilno.
DAX trenutno kotira s omjerom P/E od 17, dok je taj omjer kod indeksa S&P 500 čak 25,6.
Prihodi se ostvaruju izvan Njemačke
Financijski analitičar tvrtke Acex Tilen Šarlah objašnjava razliku između gospodarskog i burzovnog stanja Njemačke činjenicom da prihodi tvrtki unutar DAX-a "uglavnom nisu generirani u Njemačkoj".
Tvrtke unutar indeksa većinu svog poslovanja imaju izvan Njemačke, pa ih unutarnje poteškoće ne pogađaju jednako kao manja i srednja poduzeća, koja zapošljavaju 50 posto radne snage u zemlji, dodaje. Za uspjeh poduzeća "mnogo je važniji strukturni razvoj pojedinih sektora i regija na globalnom tržištu nego stanje njemačkog gospodarstva", objašnjava stručnjak.
Sličan stav dijeli i analitičar Lojze Kozole iz Ilirike. "Istina je da je Njemačka u blagoj kontrakciji, no u njemačkom burzovnom indeksu snažno je zastupljen izvozni sektor. Njemačka je u protekle dvije godine ostvarila trgovinski suficit koji je dostigao i premašio razine prije pandemije i energetske krize", pojašnjava. Tvrtke poput Siemensa, BASF-a, SAP-a, Allianza, Deutsche Telekoma, Airbusa, Adidasa, Rheinmetalla i drugih imaju snažnu globalnu prisutnost i značajan dio prihoda ostvaruju izvan Europe.
Kozole, međutim, napominje da njemačko gospodarstvo ne bilježi drastičan pad BDP-a, već samo blago smanjenje od 0,2 posto. Ističe i da Europa snižava kamatne stope, zaposlenost ostaje visoka, a ako se geopolitičke napetosti u regiji smire, njemačko bi gospodarstvo moglo ostvariti bolji rezultat.
Globalno gledano, indeks DAX često prati kretanja na Wall Streetu i ima koristi od šireg bikovskog trenda, napominje Šarlah. Posebno je tehnološki sektor podržan razvojem umjetne inteligencije (AI). Na primjer, SAP, najveća njemačka tehnološka tvrtka, zabilježila je snažan rast dionica i jedna je od najuspješnijih u DAX-u, pri čemu njezin udio u indeksu iznosi čak 15 posto.
Postoji rizik od širenja carina izvan aluminija i čelika, upozorava Kozole, no to je faktor koji treba pomno pratiti. Kako se često kaže – nijedna juha se ne jede tako vruća kako se skuha.
Izgledi za 2025.
Njemačka će se ove godine vjerojatno suočavati s gospodarskom stagnacijom, smatra upravitelj imovine Tomaž Arih iz Sava Infonda. Izgledi za 2025. su ipak nešto optimističniji u odnosu na 2024. Među glavnim izazovima su trgovinske napetosti s SAD-om, visoke cijene energije te promijenjena uloga Kine, koja se od važnog njemačkog izvoznog tržišta pretvorila u ozbiljnog konkurenta. Povećana nesigurnost oko trgovinske politike i moguće carine na europske proizvode, posebice automobile, mogle bi imati značajan utjecaj na izvoz i gospodarski rast, objašnjava sugovornik.
Uz to, Arih podsjeća da Njemačka plaća visoku cijenu svoje energetske tranzicije, koja uključuje gašenje nuklearnih elektrana, što je dodatno pogoršalo ionako visoke cijene električne energije nakon ruske invazije na Ukrajinu.
.webp){kind=icon}
