.webp){kind=icon}
Dionički indeks Crobex završio je prošlu godinu na zaključnoj vrijednosti od 2533,92 boda, što je 28 posto više nego krajem 2022. godine. Radi se o najvećem porastu vrijednosti tog indeksa još od legendarne 2007. godine; tada je Crobex dvije godine za redom rastao po više od 60 posto.
Financijska kriza 2008. godine presjekla je ondašnju euforiju. U samo jednoj godini s razine iznad pet tisuća bodova Crobex se stropoštao ispod dvije tisuće i nikad se više nije vratio u dane slave i trijumfa. Ipak, 2023. je izgledala kao da može barem malo podsjetiti na dane dioničkog meda i mlijeka.
U odrazu optimizma koji je zahvatio globalno tržište dionica, potaknuto nadanjem ulagača da će središnje banke konačno privesti kraju svoju borbu s inflacijom i u dogledno vrijeme početi snižavati referentne kamatne stope, dobro raspoloženje vladalo je i domaćim tržištem. Rastući indeksi na europskim burzama očito su bili dobro utočište za optimizam domaćih ulagača, a svoju su ulogu svakako odigrali i solidni korporativni rezultati hrvatskih kompanija.
Tako je pred sam kraj godine, 20. prosinca, Crobex premašio i psihološku granicu od 2500 bodova koja mu je izmicala desetljeće i pol. Posljednji dan trgovanja donio je i najvišu njegovu vrijednost još od 2008. godine. U jednom je trenutku tijekom trgovanja dotaknuo 2537,14 bodova.
Pouzdanje domaćih ulagača u tržište kapitala odrazilo se i na burzovni promet. Kroz redovno trgovanje dionicama na Zagrebačkoj burzi promet je dosegnuo 267 milijuna eura, što je bilo 17,5 posto više nego u 2022. godini. Naravno, rast indeksa od 28 posto i prometa od gotovo 18 posto treba gledati i s perspektivom inflacije.
No čak i ako se inflacija uzme u obzir, prošla godina je bila jedna od boljih u proteklo desetljeće i pol. Prve procjene o kretanju razine potrošačkih cijena u prosincu očekuju se ovog petka, no nekakav općeniti konsenzus je da se godišnja stopa inflacije lani u prosjeku kretala oko osam posto: u siječnju je bila blizu 13 posto, a u studenom je bila oko pet posto. Oduzme li se tih osam posto inflacije od rasta, Crobex je opet skočio za realnih dvadesetak posto, što je među najvišim godišnjim skokovima od 2007. godine, dok je promet lani porastao desetak posto. Sasvim solidno.
Među pojedinim dionicama svakako je bilo nenadanih heroja. Nakon prvog dijela godine dionica Spana se činila kao ona koja će pokupiti lovorike. Do sredine srpnja cijena joj se udvostručila, s 35,57 eura na samom kraju 2022. pa sve do preko 70 eura. No nakon toga je uslijedio postepeni pad i kraj 2023. godine dočekala je na ravnih 50 eura, s godišnjim porastom od "samo" 41 posto.
Čini se da su glavni dobitnici prošle godine ipak bile redovna i povlaštena dionica Končar-distributivnih i specijalnih transformatora. Mada su godinu počele skromno, podaci s burze pokazuju jasno jačanje interesa za njih u drugom dijelu godine.
Do kraja lipnja objema je ostvaren promet od ukupno 2,1 milijun eura, a u drugom polugodištu dodatnih 7,6 milijuna. Cijena je povlaštenoj dionici porasla za 168 posto, s 321,19 na 860 eura, a redovnoj za 162 posto, s 323,84 na 850 eura.
Bilo je i dionica koje su imale jednak ili viši skok. Dionici Jadrana cijena je u 2023. godini skočila za 169 posto, a Zvečevu za 163 posto. No u oba slučaja radi se o dionicama čije su cijene jednoznamenkaste te i manji apsolutni rast rezultira visokim relativnim skokom. Uz to, radi se i o prilično nelikvidnim dionicama.
Nikako se u pregledu godine ne smije zaboraviti niti dionica Podravke. Cijena joj je u 2023. skočila za fantastičnih 94 posto, uz ostvareni promet od 46,1 milijun eura. Investitori izgleda nisu previdjeli niti odličnu zaradu koju su prošle godine ostvarile domaće banke. Dionice Zagrebačke banke ojačale su lani za 75 posto, a Hrvatske poštanske banke za 71 posto.
Na suprotnoj strani ljestvice u oko upada dionica Ericssona Nikole Tesle. Mada je bilo i onih s oštrijim padom cijene u 2023. ta se dionica nalazi među likvidnijima na domaćem tržištu stoga ne hrabri baš njen lanjski pad od 12 posto, s 226,29 na 199 eura.
Uz nju, interesantan je i pad vrijednosti dionice same Zagrebačke burze. Radi se također o jednoj od manje likvidnih dionica s jednoznamenkastom cijenom, tako da njen neuspjeh treba gledati i s time na umu, no pad cijene od gotovo 25 posto ipak nije znak prejakog povjerenja investitora. Izgleda da sama burza nije uspjela zaraditi na burzi.
