Paranje po šavovima: Varteks povlači dionice s burze

Varaždinski proizvođač odjeće Varteks uskoro će povući svoje dionice iz kotacije na Zagrebačkoj burzi, saznaje se iz poziva na Glavnu skupštinu zakazanu za 15. prosinca. U prijedlogu odluke o kojoj će glasati dioničari stoji da će tvrtka s burze povući svih pet milijuna redovnih dionica društva.

Odluka je logična. Do kraja listopada ove godine vrijednost trgovanja Varteksovim dionicama jedva je prešla 40 tisuća eura. Lani je to bilo 116 tisuća eura. Obje brojke su vrlo daleko od, primjerice, 2007. godine kad je promet Varteksovom dionicom iznosio 64 milijuna kuna, odnosno 8,5 milijuna eura, a cijena dionice dosezala vrijednost od gotovo 40 eura.

Razlog za mizeran promet leži velikim dijelom i u niskoj cijeni dionice koja se ovih dana kreće oko 0,35 eura. Uz tu vrijednost, tržišna kapitalizacija Varteksa kreće se nešto ispod 1,8 milijuna eura, odnosno oko 13,5 milijuna kuna.

Kad podsjetimo da se radi o kompaniji sa 650 zaposlenih, na površinu ispliva sav paradoks cijele situacije. Čisto za usporedbu, u spomenutoj 2007. godini tržišna kapitalizacija bila je nadomak 50 milijuna eura.

Jasno je da za nisku valuaciju Varteksa dio krivice leži na poslovično nelikvidnom domaćem tržištu kapitala, ali se ipak čini smiješnim da korporacija u kojoj marljivo kroji i šije više od šeststo ljudi ne vrijedi niti dva milijuna eura.

No za prljanje gizdavog odijela negdašnje perjanice varaždinske i tekstilne industrije nije krivo samo tržište kapitala. Varteks je u protekla tri desetljeća, nažalost, od ponosa industrije postao ogledni kroj upitnog uspjeha, ili neupitnog neuspjeha.

Neto rezultat poslovanja u barem pet posljednjih godina bili su gubici koji su, prema podacima samog društva, varirali između 650 tisuća i četiri milijuna eura. Godišnji prihodi su tih godina varirali između 16,5 i 23,3 milijuna eura.

Devetomjesečni rezultati za ovu godinu ne ulijevaju optimizam. Ukupni prihodi smanjeni su za osam posto, na 9,6 milijuna eura, a gubitak je već premašio četiri milijuna eura.

Prema podacima Središnjeg klirinško depozitarnog društva, Varteks se ovih dana nalazi u rukama privatnih osoba. Najveći dioničar je Marko Vučijević koji kontrolira 24,9 posto dionica, na drugom mjestu je Stjepan Čajić s 14,5 posto vlasništva, a među pet najvećih dioničara nalaze se još i Antonio Popić s 10,7 posto, Mira Čajić s 10 posto te Zoran Košćec s 8,5 posto dionica.

U pozivu na Glavnu skupštinu navodi se da će Varteks od svih dioničara koji glasaju protiv odluke o povlačenju dionica s burze otkupiti dionice uz "pravičnu naknadu". Kako se dionicama u posljednja tri mjeseca trgovalo u manje od trećine trgovinskih dana na burzi, ta će se pravična vrijednost dionica za takav otkup morati odrediti elaboratom revizora.

Tako bi se ipak trebala utvrditi realnija vrijednost kompanije za čije su poslovanje novi dezen u posljednja tri desetljeća tražili mnogi. Od bivših zaposlenika preko lokalnih moćnika do vanjskih investitora poput poznatog poduzetnika i investitora Nenada Bakića koji je i dalje dioničar s 2,6 posto vlasništva, a još je lani bio i predsjednik nadzornog odbora kompanije.

Čini se da nitko od dosadašnjih spasilaca – Varteks je sredinom prošle godine zamijenio dotadašnjeg predsjednika uprave Tomislava Babića novim čelnim čovjekom Draženom Dobišem – ipak nije ušao dovoljno duboko u nit poslovne politike te je korporativno tkanje ostalo isto. Na internetskim stranicama se, primjerice, navodi da je 2018. godine "uspješno provedena dokapitalizacija (…) koja je omogućila stabilizaciju poslovanja i revitaliziranje branda" kao i da je Varteks tada "predstavio svoju dosad najluksuzniju kolekciju od kašmira, alpake i Loro Piana 130's, te započeo s ponovnim otvaranjem dućana, nakon višegodišnjeg intenzivnog smanjivanja prodajne mreže".

Spomenuti razočaravajući rezultati ukazuju da niti taj zaokret nije bio uspješan. Pokušaji spašavanja i razne ideje kojih nije nedostajalo dosad su se pokazali tek kao poslovične zakrpe rasparanog odijela.

Varteks sada ima 20-ak maloprodajnih mjesta, salon šivanja po mjeri te internetsku trgovinu kroz koju je lani ostvario više od deset tisuća kupnji. Uprava se krajem prošle godine nadala ponovno "ostvariti velike uštede, povećati efikasnost i produktivnost u proizvodnji" te tako povećati bruto marže i profitabilnost. Računali su i na sve veću tendenciju vraćanja proizvodnje u Europsku uniju, "što Varteksu pruža mogućnost da alocira dio proizvodnje te na taj način popuni kapacitete te osigura dodatne izvore prihoda".

Nažalost, padajući trend u broju zaposlenih ne ide u prilog nadi da su se ta očekivanja ostvarila. Prosječna plaća u kompaniji je, prema izračunu Financijske agencije, 566 eura.

Povlačenje dionica s organiziranog tržišta vlasnicima i upravi sigurno će dati više slobode jer se time smanjuje transparentnost poslovanja pošto kompanija više nema obavezu javne objave svih relevantnih podataka. Koliko god ta odluka bila logična, ako se u obzir uzmu niska likvidnost vrijednosnica i troškovi koji dolaze s uvrštenjem na burzu, razumno je pitati se kakve će se odluke o poslovnoj sudbini megašnajderaja donositi ubuduće. Krajem prošle godine Varteks je Kauflandu prodao dio zemljišta u Varaždinu površine 16 tisuća kvadrata kako bi se namirili založni vjerovnici "u svrhu podmirenja kreditnih obveza".

Na koncu se ipak postavlja pitanje zadivljuje li više broj pokušaja spašavanja legendarne varaždinske kompanije ili činjenica da niti jedan od tih pokušaja nije uspio. Kao i brojnim drugim industrijskim divovima koji su se utopili u dubokim vodama novovjekog hrvatskog kapitalizma, Varteksu vjerojatno slijedi paranje po šavovima i svođenje na grabež oko nekretnina.

Ili ćemo možda dočekati da neki novi glavni krojač poveže konce koji spajaju još uvijek aktualnu koncentraciju svjetske tekstilne industrije na jugoistoku Azije i nedavni masovni dolazak radnika upravo iz te regije u Hrvatsku. Sari s uzorkom hrvatskog pletera uopće ne mora izgledati loše.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar