.webp){kind=icon}
Gledajući prema drugoj strani Atlantika, sve izgleda tako dinamično i zabavno. SAD izvozi sve što se izvesti može. U ponudi uvijek imaju toliko toga. Od prekomjernih valuacija kompanija, nekretninskog balona, inflacije, kamatnih stopa koje trebaju ispraviti inflaciju, a možda i recesiju. Ovo posljednje možda u potpunosti poklone Europi, a sebi ne ostave nimalo. Pa kako se u tom svjetlu ponaša domaće tržište kapitala i kako u svemu pliva i koje trendove postavlja, pitali smo predsjednicu uprave Zagrebačke burze (ZSE) Ivanu Gažić.
Započeli smo pitanjem o tome može li se tržište regije smatrati premalim da bi bilo značajno, odnosno može li se likvidnost tržišta povećati narodnim obveznicama. Gažić je istaknula da je hrvatska država i dalje bitan faktor na tržištu, imajući u vidu da još uvijek posjeduje puno tvrtki u državnom vlasništvu, a njihove mjere utječu na potrošače svih tvrtki koje su na ZSE-u.
Razgovor se nastavio s obveznicama koje su se prvi put pojavile na ZSE-u, a prvi podaci govore da je trgovina bila simbolična. Unatoč tome, Gažić smatra da su očekivanja tržišnih sudionika bila ispravna te da je poruka investitorima da je držanje do dospijeća najbolja opcija. S obzirom na to da ZSE ima osiguravatelje likvidnosti, svatko tko želi kupiti ili prodati obveznice to može učiniti na tržištu, a cijena je bila praktički ista kao i kod izdanja.
Čitaj više
Uz živahno trgovanje, Crobex pao na najnižu razinu u gotovo dva tjedna
Indeks je nastavio svoj pad od petka i dodatno skliznuo 1,1 posto, na 2247,05 bodova.
13.03.2023
Crobexi blago pali, u akciji i narodna obveznica
Prodano 150 komada narodnih obveznica, zaključna cijena 0,2 posto iznad nominale.
10.03.2023
Span ušao u birano društvo na Zagrebačkoj burzi
Rekordna cijena i velik interes ulagača doveli su dionicu Spana u sastav indeksa Crobex10 i Crobex10tr.
08.03.2023
Narodne obveznice izlistane na Zagrebačkoj burzi
SKDD je obveznice po potpisu ugovora prebacio na račune ulagatelja.
08.03.2023
Pitali smo i može li se očekivati da će se to tako nastaviti do kraja, s obzirom na to da se kamate i referentne kamatne stope mijenjaju tako brzo da parkiranje novca u obveznice danas ne znači da će se isplatiti za godinu dana. Gažić je istaknula da se kamatne stope još nisu pomaknule u odnosu na datum izdanja, ali da se kroz sljedeće dvije godine mogu očekivati određene promjene te da će neki građani možda zaključiti da je neka alternativna klasa imovine bolja.
Na pitanje o porezu na nekretnine i njegovu utjecaju na tržište nekretnina, Gažić je odgovorila da se porez na nekretnine može smatrati jednim od čimbenika koji utječu na tržište nekretnina, ali ne bi ga svrstavala u najbitnije čimbenike. Naglasila je da je u Hrvatskoj relativno nizak u usporedbi s drugim zemljama, ali je problematika vezana uz njega i dalje predmet rasprave.
"Porez na nekretnine je nešto o čemu Hrvatska treba razmišljati jer smo se mi pretvorili u s rentijersko društvo i to je sad već sociološki problem. Znači, vi imate u Hrvatskoj situaciju gdje u određenim županijama više od 50 posto nekretnina kupuju stranci. Drugi pritisak je da ljudi nekretnine kupuju gotovinom, a treći pritisak je APN koji subvencionira kamate. I mi smo sad, nažalost, došli u situaciju kad jedna prosječno obitelji radi tog rasta cijena ne može više kupiti nekretninu. Ne može čak ni iznajmiti po nekim normalnim uvjetima", istaknula je.
