Svi su čuli za termoelektrane, hidroelektrane, vjetroelektrane i solarne elektrane, no što su virtualne elektrane? S napretkom u tehnologiji i regulativi, virtualne elektrane imaju potencijal unijeti revoluciju u energetiku, stvarajući održiv, učinkovit i otporan energetski sustav. U Europi postoje već desetak godina, a tek prije dvije godine otvorena je prva i u Hrvatskoj.
Virtualna elektrana je relativno novi sudionik elektroenergetskog tržišta i tržišta električne energije koji kroz svoju tehnološku platformu objedinjuje izvore, trošila i spremnike energije, pružajući krajnjim korisnicima mogućnost sudjelovanja u tržištu pomoćnih usluga.
"KOER je tehnološka tvrtka specijalizirana za inovativna energetska rješenja. Razvili smo infrastrukturu prve virtualne elektrane u Hrvatskoj, a njezinim pokretanjem ujedno postali (…) prvi agregator koji je spona između tržišta električne energije te krajnjih korisnika koji su dio virtualne elektrane", rekao je za Bloomberg Adriju Marko Lasić, direktor prve virtualne elektrane u Hrvatskoj.
Čitaj više
Kompanije ubrzavaju zelenu tranziciju, cijena struje pada
Analitičari Bloomberg Adrije očekuju poboljšanje rezultata energetskih kompanija u 2023. godini.
10.11.2023
Njemački će farmeri morati na svojoj zemlji prihvatiti novu energetsku infrastrukturu
Njemački poljoprivrednici upozoravaju da je nova regulativa "ustavno upitna".
07.11.2023
Solvis se pohvalio svojom najvećom referencom dosad
Postavljeno je ukupno 50 tisuća solarnih panela na Googleovu kampusu, a generiraju sedam megavata energije.
06.11.2023
Hrvatska ove godine izvoznik električne energije, zastoj Krškog razbio ritam
Da je Hrvatska brže razvijala obnovljive izvore, sada bi se zastoj u Krškom mogao pokriti ostalom domaćom proizvodnjom umjesto uvozom.
19.10.2023
Za razliku od klasičnih elektrana koje se nalaze na jednom mjestu unutar elektroenergetskog sustava, virtualna elektrana distribuira kapacitete diljem teritorija Hrvatske, pružajući optimalan način uravnoteženja sustava u uvjetima rasta obnovljivih izvora i spremnika energije.
Marko Lasić, direktor KOER-a
Lasić naglašava važnost virtualne elektrane u pružanju pomoćnih usluga Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava, što doprinosi optimalnom upravljanju i uravnoteženju elektroenergetskog sustava.
"Umjesto izgradnje novih kapaciteta za proizvodnju energije, obično plinskih ili drugih elektrana koje se mogu brzo aktivirati za potrebe uravnoteženja sustava, virtualna elektrana sustavu može osigurati uravnoteženje koristeći tehnologiju kojom može upravljati potrošnjom krajnjih kupaca. Vrijednost ovog modela potvrđuje i godišnja nagrada za inovacije u području energetike koju je Zaklada "Hrvoje Požar" Hrvatskog energetskog društva dodijelila tvrtki KOER", ističe Lasić.
Agregiranje je ključna karika
Agregiranje je jedna od novih energetskih djelatnosti koje je omogućeno Zakonom o tržištu električne energije donesenom 2021. godine.
"Agregiranje je djelatnost koju obavlja fizička ili pravna osoba koja može kombinirati snage i/ili iz mreže preuzete električne energije više kupaca ili operatora skladišta energije ili snage i/ili u mrežu predane električne energije više proizvođača ili aktivnih kupaca ili operatora skladišta energije radi sudjelovanja na bilo kojem tržištu električne energije", objašnjava nam Lasić.
Direktor KOER-a pojašnjava da je uloga agregatora izuzetno važna, budući da prati razvoj elektroenergetskih sustava u europskim zemljama. Suvremeni elektroenergetski sustav, decentraliziran zbog integracije obnovljivih izvora i elektrifikacije drugih sektora, zahtijeva stabilnost koju pruža agregiranje.
"U njemu se mora održavati proizvodnja električne energije izjednačena potrošnji i nikako ne smije dolaziti do manjka ili viška. Pojednostavljeno rečeno, da bi elektroenergetski sustav funkcionirao, proizvodnja i potrošnja električne energije u svakom trenutku moraju biti u ravnoteži. U cilju održavanja te ravnoteže virtualna elektrana na zahtjev agregatora koji upravlja njome daje energiju sustavu ili je iz njega uzima. Time na signal operatora prijenosnog sustava virtualna elektrana pomaže stabilizirati sustav u trenucima kad ima viška ili manjka električne energije", naglašava Lasić.
Kako to funkcionira?
Lasić opisuje korake za ulazak korisnika u virtualnu elektranu, uključujući analizu profila potrošnje, definiranje fleksibilnosti te, ako je potrebno, preinake koje su potrebne kako bi se tehnička jedinica ili postrojenje spojilo na virtualnu elektranu.
"S potencijalnim korisnicima virtualne elektrane analiziramo njihov profil potrošnje, a kod nekih i proizvodnje električne energije, te definiramo u kojem iznosu mogu na zahtjev smanjiti ili povećati potrošnju, odnosno proizvodnju električne energije, u trajanju od pola sata do dva sata bez utjecaja na njihove osnovne procese. U industrijskim postrojenjima to su najčešće veliki strojevi ili rashladna postrojenja koja se mogu privremeno isključiti ili uključiti bez utjecaja na proizvodni proces. U komercijalnim zgradama najčešće se upravlja sustavima grijanja, hlađenja i ventilacije", kaže Lasić.
Ulazak se ostvaruje kroz KOER-ovu platformu koja omogućuje daljnje upravljanje i praćenje potrošnje.
"Ako već postoji mogućnost upravljanja ili komunikacijska oprema na postrojenju, onda se najčešće samo dodatno ugradi KOER-ov komunikacijski ormar s mjernom opremom".
Grafički prikaz funkcioniranja virtualne elektrane | KOER
Uravnoteženje proizvodnje i potrošnje
Virtualna elektrana ključna je za održavanje ravnoteže između proizvodnje i potrošnje električne energije. Lasić naglašava da pridonosi uravnoteženju sustava, povećavajući ili smanjujući kapacitete potrošnje ili proizvodnje prema potrebama elektroenergetskog sustava.
Uravnoteženje ostvaruje tako što na zahtjev operatora upravlja potrošnjom krajnjih potrošača koji su dio virtualne elektrane, što je učinak jednak aktivaciji stvarne elektrane koja nadomješta nedostatak električne energije u sustavu kako bi se postigla ravnoteža proizvodnje i potrošnje energije.
"Zakonsku obvezu uravnoteženja hrvatskog elektroenergetskog sustava ima Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS), a da bi ispunio tu obvezu, HOPS osigurava iznose rezerve ili fleksibilnosti korisnika mreže. Upravo je tu važna uloga agregatora i virtualne elektrane jer otvara prostor za centralno upravljanje novim distribuiranim izvorima te potrošačima električne energije", naglašava Lasić.
Virtualne elektrane nisu novost u Europi
Kao što smo spomenuli, virtualne elektrane u Europi postoje već desetak godina. U Danskoj su takvi projekti dio javne politike čiji je cilj dobivanje električne energije u potpunosti od obnovljivih izvora. U Europi je najveća virtualna elektrana Statkraft u Njemačkoj koja objedinjuje oko 1300 vjetroelektrana, 100 solarnih elektrana, 12 elektrana na biomasu i osam hidroelektrana. Velika Britanija, Francuska, Belgija i Nizozemska su najzrelija tržišta s aktivnim virtualnim elektranama, a sve je više zemalja koje su započele s određenom razinom usluga virtualnih elektrana za uravnoteženje. Lasić ističe da Hrvatska, iako malo kasni u uvođenju virtualnih elektrana, prati trendove i donosi zakonske okvire. Razlike u razvoju objašnjava dinamikom rasta obnovljivih izvora energije i decentralizacije sustava
Sudionici u virtualnoj elektrani KOER
Tvrtke iz različitih industrija, poput prehrambene, farmaceutske, drvne i betonske, sudjeluju u virtualnoj elektrani KOER. Velike kompanije poput Klimaopreme, Holcima, Valamara, ali i Odašiljača i veza primjeri su korisnika koji su postali aktivni sudionici na energetskom tržištu. Uz njih je i sve veći broj manjih korisnika, među kojima su i potrošači i proizvođači električne energije.
Valamarovi solarni paneli | Valamar
Lasić ističe da virtualne elektrane omogućuju korisnicima ostvarivanje dodatnih prihoda.
"Tradicionalno, potrošači energije bili su pasivni konzumenti, a danas im virtualna elektrana omogućuje da kao njezini korisnici postanu aktivni sudionici na energetskom tržištu. Prije svega mogu ostvarivati prihod svojom imovinom koju prije ulaska u virtualnu elektranu nisu mogli komercijalizirati jer je bila premala ili neupravljiva da bi mogla pristupiti tržištima električne energije. Korisnici koji su spremni smanjivati ili povećavati vlastitu potrošnju na zahtjev sustava mogu ostvariti prihod za osiguranje rezerve snage, kao i za aktivaciju te rezervirane snage. Prihod od rezervacije kapaciteta isplaćuje se na mjesečnoj razini, a njegov iznos ovisi o ukupnom ponuđenom kapacitetu na tjednoj razini koji može biti promjenjiv ovisno o dostupnosti kapaciteta. Ovaj segment čini najveći dio prihoda korisnika, a osim njega postoji i prihod od aktivacije kapaciteta koji se ostvaruje u onim mjesecima u kojima je do takve aktivacije došlo", objašnjava.
Cilj virtualnih elektrana, zaključuje Lasić, nije samo uravnoteženje sustava, već i podrška održivom razvoju putem integracije obnovljivih izvora.
.webp){kind=icon}
