text size
Luke u Europi su u utrci kako bi dobile što bitniju ulogu u ambicioznoj klimatskoj strategiji Europske unije (EU) i preobrazile se iz ulaznih čvorišta za fosilna goriva u industrijske klastere za čistu energiju.
U najvećoj europskoj luci Rotterdamu lučke vlasti i velike energetske tvrtke razvijaju golemu infrastrukturnu mrežu koja će uključivati dobavu zelene energije s pučinskih vjetroelektrana, proizvodnju vodika i plinovode za transport vodika do industrijskih pogona u luci ili dublje u kopnu.
EU je za projekte vezane za vodik alocirao 16 milijardi eura, a u studenome bi trebao dodati još pet milijardi eura za prekogranične inicijative vezane za taj energent.
"Luke će biti više no lider u energetskoj tranziciji, one će zapravo pomoći globalnu promjenu. Proizvodnja vodika se u Rotterdamu može temeljiti na vjetru nakon čega bi se plin distribuirao diljem Europe", kaže Ruud Kempener koji radi u uredu europske povjerenice za energetiku Kadri Simson.
EU želi do 2030. proizvesti 10 milijuna tona vodika i uvesti još toliko.
Do 2050. 42 posto potražnje za vodikom u EU bi bilo smješteno u lučkim prostorima s korištenjem uglavnom za industriju i međunarodni transport, navodi jedna studija Deloittea. Vodik ima potencijal zamijeniti prirodni plin u stvaranju topline za industrijske procese te postati važan energent u zrakoplovstvu, pomorskom prometu i kamionskom prometu.
Rotterdamska luka ima za cilj sjeverozapadni dio kontinenta opskrbljivati sa 4,6 milijuna tona vodika do kraja ovoga desetljeća, što je gotovo četvrtina ukupnog europskog cilja.
U okviru projekta kojega financira nizozemska vlada tvrtke koje uključuju Shell, BP i Air Liquide, proizvodni pogoni te elektrolizatori bi bili smješteni na prostoru od 24 hektara i pogonjeni električnom energijom iz vjetroelektrana na moru. Projekt bi trebao biti spreman do kraja 2025. godine. To bi bilo najveće mjesto za elektrolizu i proizvodnju vodika u EU.
Glavni izvršni direktor luke Antwerpen Jacques Vandermeiren ističe da se i tamo s investitorima razgovara o projektima vezanim za vodik.
Predviđeni rast uporabe zelenog vodika
Zelena se tranzicija ne događa samo u lukama. I brodovi počinju mijenjati pogonsko gorivo. Drugi najveći svjetski kontejnerski prijevoznik A.P. Moller-Maersk naručio je u lipnju šest brodova pogonjenih na metanol za isporuku od 2026. Time je povećao broj naručenih brodova na taj pogon na 25.
Novac EU-a za prekogranične projekte transporta vodika bi bio iskorišten za plinovod između Barcelone i Marseillea s mogućnošću nastavka do Berlina. Drugi takvi projekti uključuju povezivanje Portugala i Španjolske te Njemačke sa Švedskom i Finskom.
U lučkim i obalnim područjima zamjena fosilnih goriva obnovljivim vodikom može smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za 655 milijuna tona što je oko 16 posto svih emisija u EU-u 2019. godine, procjenjuje Deloitte.
.webp){kind=icon}
