Proizvodnja europskih proizvođača automobila mogla pasti za više od milijun vozila po kvartalu počevši od kraja ove godine. To bi se nastavilo i kroz 2023. godinu jer rast troškova za energiju opterećuje opskrbni lanac, navodi se u izvješću.
Nestašice dijelova i uska grla u opskrbi proizvođače će automobila vjerojatno najviše opterećivati od studenog do proljeća 2023. godine, posebno ako se zalihe energije tijekom hladnijih zimskih mjeseci smanje, navodi S&P Global Mobility u izvješću objavljenom u utorak.
"Pritisak na opskrbni lanac dijelovima za automobile bit će intenzivan", rekao je analitičar Edwin Pope. "Tvornice će zbog nestašice dijelova možda morati zaustaviti isporuke vozila."
Vlade diljem Europe interveniraju kako bi ublažile utjecaj energetske krize, ali te mjere možda neće biti dovoljne za zaštitu automobilske industrije od smanjenja proizvodnje ove zime. I kratkoročna će se opskrba naći u problemima jer neki dobavljači primjenjuju energetski efikasne smjene.
Nedostaci dijelova i uska grla koja su uslijedila mogu zaustaviti proizvodnju slično kao tijekom pandemije i ruske invazije na Ukrajinu, navodi se u izvješću.
S&P prognozira kako će europske tvornice proizvoditi četiri do 4,5 milijuna vozila po kvartalu. Uvedu li se energetska ograničenja, proizvodnja automobila mogla bi pasti na čak 2,8 milijuna vozila po kvartalu. To bi bilo 4,8 milijuna do 6,8 milijuna godišnje izgubljenih jedinica proizvodnje.
Zasad neki proizvođači automobila i dalje prijavljuju velike dobitke. Mercedes Benz je u utorak priopćio kako je prodaja tijekom trećeg kvartala porasla za više od petine, unatoč problemima u opskrbnom lancu, inflaciji i lošim ekonomskim izgledima.
Prognoza je zasnovana na 11 glavnih centara za proizvodnju automobila u Europi. Rangirala ih je prema tome koje su zemlje najbolje pozicionirane za izdržati očekivane energetske udare ove zime.
Na prvom su mjestu Češka i Njemačka, a Njemačka je imala dosta koristi od relativno malog oslanjanja na struju iz elektrana na plin i njene trenutne popunjenosti skladišta plina, navodi se u izvješću. Tvornice u Španjolskoj, Italiji i Belgiji imaju najveće rizike, pri čemu su sve tri zemlje dobile najnižu ocjenu energetske samodostatnosti.