.webp){kind=icon}
Digitalne kompetencije čine čovječanstvo jačim. Know-how u digitalnom svijetu i digitalizacija usmjerena na čovjeka nužni su za prosperitet društva. To je moto profesora i digitalnog eksperta Martina Giessweina, vodećeg austrijskog stručnjaka za digitalnu ekonomiju i leadership, koji predaje na Wienna University Executive Academyju u Beču, piše knjige i vodi popularne business podcaste. Ovaj svestrani digitalni ekspert suosnivač je Digital Cityja Wienna, a 15 godina proveo je u korporacijama, bio je generalni direktor Nokia Phones Austria/Adriatics, može se pohvaliti uspješnom prodajom austrijskog portala immobilien.net grupi Scout24. Danas je u biznisu najveći buzzword UI (umjetna inteligencija), a prema nedavnom istraživanju McKinsey Global Institutea, generativna umjetna inteligencija mogla bi povećati globalne korporativne profite za 2,6 do 4,4 trilijuna dolara godišnje.
EU je u ožujku ove godine prva na svijetu usvojila Zakon o umjetnoj inteligenciji, koji predstavlja prvu regulaciju, jamči sigurnost i zaštitu temeljnih prava te potiče inovacije kako bi Europi osigurala ulogu predvodnika u tom području. Profesor Giesswein autor je knjige Digital Game Changer, a kako uspješno provesti digitalizaciju i imati inovativne menadžere, koji imaju vještine vođenja 21. stoljeća.
„Knjiga je ponajviše namijenjena menadžerima u tvrtkama koje nisu stvarane u digitalnom svijetu nego puno ranije. Digital Game Changer analizira četiri elementa koje menadžer mora imati u svojoj mapi kompetencija, a prvi je svakako razumijevanje. Naravno, mora razumjeti i koristiti se digitalnim alatima i poslovnim modelima koji su se pokazali uspješnima posljednjih 20 godina. U knjizi sam dosta govorio i o organizaciji u kompanijama odnosno kako raditi u hijerarhijskim organizacijama i biti izvrstan u vođenju zaposlenika. Izuzetno je bitno i razumijevanje tehnologije. Moramo razumjeti utjecaj tehnologije iz poslovne perspektive, posebice kada je u pitanju Web3, UI, IoT, da biste mogli procijeniti želite li iskoristiti tehnologiju za svoje poslovanje ili ne. Četvrto polje kompetencija odnosi se na digitalni humanizam i etičko poslovanje u digitalnom svijetu“, istaknuo je Giesswein.
Promo/WU Executive Academy
Koji su najveći izazovi za velike europske tvrtke i njihove lidere u eri digitalizacije poslovanja. Giesswein ima osjećaj da velike europske kompanije još uvijek rade prema poslovnim obrascima koji su razvijeni nakon Drugog svjetskog rata, a zatim su bili na vrhuncu 80-ih i 90-ih, što znači da velike organizacije posluju s „dominantne razine“, posebno tržišni lideri u nekoj grani industrije. Na primjer, velike telekomunikacijske tvrtke ili osiguravajuće kuće često rade jednu od grešaka koja je bila specifična za Nokiju kad je buknulo tržište pametnih telefona. Postajete arogantni i zarobljavate se u tzv. dilemu, kako je opisao američki profesor Christensen, gdje zapravo ne možete inovirati jer zarađujete toliko novca sa starim proizvodima da ne želite ništa mijenjati.
„Kada su u pitanju Microsoft, Amazon, Apple, Google, Alphabet i Meta oni su još prije 25 godina usvojili deset najboljih poslovnih modela u digitalnom svijetu i stoga su sada toliko vrijedni. Kada pogledate Kinu, razlika u odnosu na Europu je u tome što je tamo puno više „gladi“ za osvajanje tržišta što dovodi do situacije da imate njihovu dominaciju u inovacijama u hardverskom sektoru. Tu su i poluvodičke sirovine i proizvodnja poluvodiča u Kini i Tajvanu, a neke od sirovina su u Rusiji. Dakle, digitalizacija je isto postala geopolitička stavka koju Europa tek treba sustići. Stoga u EU USP mogu biti educirani i dobro plaćeni zaposlenici kao i visok životni standard. Ljudi žele živjeti i raditi ovdje. Trebali bismo se koncentrirati na naše vrijednosti, poput virtualnog humanizma. Možda nije tako lako inovirati u Europi sa svim propisima, ali treba iskoristiti to da su ti proizvodi samim time što su tako regulirani bolji u očima potrošača. Dakle, postoji potencijal za taj europski put jer u protivnom smo degradirani samo na potrošače sustava drugih kontinenata“, smatra profesor Giesswein.
Promo/WU Executive Academy
Što se tiče nove generacije interneta odnosno Weba 3 koji će Internet učiniti otvorenijim i decentraliziranijim te će više koristiti metaverse, digitalni ekspert Giesswein kaže da su na WU Executive Academyju vrlo intenzivno istraživali Web3, posebno 2021. i 2022 godine i gledajući unazad zaključili da ni Web 3 kao ni Metaverse još nisu u masovnoj upotrebi.
„Mnogim je ljudima vrlo zanimljivo eksperimentirati s VR-om i 3D visionom, no izravna poslovna ili potrošačka korist još nije vidljiva. Drugo, kada pogledate cijelu blockchain tehnologiju, ona je vrlo važna i temelj je za mnoge potencijalne decentralizirane i sigurne sustave. Ali opet, to je nešto za „geek“ zajednicu, to nije seksi tehnologija o kojoj političari vole pričati. Samo jedna stvar koja je pred nama, a to je digitalni euro koji proizlazi iz ovih ideja. Europska središnja banka digitalni euro planira implementirati 2028. godine. Mnogi moji prijatelji stručnjaci iz VR/AR svijeta kažu da ta tehnologija samo u kombinaciji s umjetnom inteligencijom ima vrijednost. Kada kombinirate elemente umjetne inteligencije s virtualnom stvarnošću, proširenom stvarnošću, onda postoji korist“, objasnio je Giesswein.
Što se tiče umjetne inteligencije i njene šire upotrebe, tu prednjače Microsoft i Google, onda oni guraju UI u područje uredskog i produktivnog softvera. I to će biti ulazna točka za mnoge tvrtke u vrlo različitim industrijama diljem svijeta jer je vrlo jednostavno eksperimentirati sa snagom umjetne inteligencije unutar „uredskih proizvoda“ . Zasad umjetnu inteligenciju najviše koriste financijske institucije koje kontroliraju pranje novca, zaključio je ovaj austrijski stručnjak za digitalizaciju.
