Tehnološki odmak od SAD-a: EU pred prilikom od 264 milijarde eura

Dok Elon Musk cilja na Mjesec, Europska unija, koju on prezire, teži zemaljskim ciljevima: smanjenju ovisnosti o američkim tehnološkim milijarderima. Međutim, kako bi se to postiglo, bit će potrebno više od inspirativnih govora u Davosu ili smanjenja birokracije koju toliko njeguju regulatori u Bruxellesu.

Nove inicijative, poput podatkovnog centra tvrtke Deutsche Telekom AG u Münchenu vrijednog milijardu eura postale su još hitnije nakon Trumpovih prijetnji o preuzimanju Grenlanda, američkog pritiska da se ublaže propisi EU-a o tehnologiji i Muskovog odbacivanja kritika zbog seksualiziranih deepfakeova koje generira njegov AI chatbot Grok. Došlo je do porasta zabrana i istraga društvenih mreža, a gnjev javnosti daje dozu hrabrosti europskim političarima koje je Donald Trump upozorio da budu "vrlo oprezni" s kažnjavanjem tehnoloških oligarha. Muskov bijes je opipljiv; nazvao je španjolskog premijera Pedra Sáncheza "tiraninom" jer je zabranio osobama mlađima od 16 godina pristup društvenim mrežama.

Europski birokrati, kojima je dosta maltretiranja, također su odlučni u namjeri stvaranja suverene alternative tvrtkama poput Microsofta i SpaceX-a (unatoč tome da je malo vjerojatno da će doseći tržišne vrijednosti od bilijun dolara). Eutelsat Communications SACA, konkurent tvrtke Starlink, dobiva nove poslove, a francuska državna služba planira prestati koristiti Zoom. Ubojstva prosvjednika u Minneapolisu također ubrzavaju taj proces, a francuska IT tvrtka Capgemini SE prodaje svoju američku jedinicu koja je pod povećalom zbog njezine suradnje s američkom Službom za imigraciju i carinu (ICE).

Borba za suverenitet nije samo radi uzvraćanja udarca ili zadržavanja vrijednih podataka, ona je i pokušaj oporavka posustalog europskog gospodarstva. Konzultantska tvrtka Asteres procjenjuje da potrošnja EU-a samo na američke usluge u oblaku iznosi 264 milijarde eura godišnje. Preusmjeravanje većeg dijela tog novca europskim tvrtkama ojačalo bi Europu i smanjilo geopolitički utjecaj SAD-a. Veća državna potrošnja na domaću tehnologiju također će pomoći tvrtkama poput Capgeminija, prema Tamlinu Basonu iz Bloomberg Intelligencea. Državna potrošnja na IT u regiji EMEA premašit će 250 milijardi dolara u 2028. godini, prema procjenama istraživačke tvrtke Gartner.

Problem je u tome što su prethodni napori za postizanje autonomije bijedno propali i samo su povećali prednost SAD-a. Tehnološki regulatori su tijekom proteklih godina osmislili razne propise za obuzdavanje tehnoloških divova, ali pokazalo se da su oni samo pucanj u prazno; ni Opća uredba o zaštiti podataka iz 2016. godine ni Akt o umjetnoj inteligenciji iz 2024. godine nisu ostavili vidljive ožiljke na tvrtkama kao što su Alphabet Inc. ili Meta Platforms Inc. Političari su, u međuvremenu, odlučili da više smisla ima birati pobjednike nego stvarati održive domaće tehnološke ekosustave. Zoom na francuski način vjerojatno neće pokoriti svijet išta više od francuske alternative Googleu (Qwanta) koju je država podupirala i koja se reklamirala kao rješenje koje poštuje privatnost korisnika.

 

Uz velike europske tvrtke koje su u iskušenju ostati uz dobavljače koje najbolje poznaju te domaće tvrtke za usluge u oblaku, poput francuske OVH Groupe SA, koje uvelike zaostaju za dominantnim američkim konkurentnima, vrhunski je apsurd to što Big Tech sada vlastite proizvode u Europi prodaje pod oznakom "suverenosti". Umjesto da dopuste da im regulativa uništi unosno europsko poslovanje, Amazon.com Inc. i drugi jednostavno prilagođavaju svoje poslovanje u lokalnim zahtjevima EU-a; stvaraju odvojene subjekte s lokalnim osobljem i pritom obećavaju više radnih mjesta i ulaganja. Softverska rješenja američkih tehnoloških divova upakirana u ambalažu prihvatljivu Europskoj uniji mogu čak nositi i dvoznamenkastu premiju na cijenu, kaže istraživač na Sveučilištu u Amsterdamu Leevi Saari. To je zabrinjavajuće iskrivljavanje prave definicije suverenosti. Slično je i s Nvidijinom ponudom da pomogne vladama EU-a u izgradnji podatkovnih centara, uključujući onaj u Münchenu, što bismo mogli nazvati "suverenitetom kao uslugom".

Što dulje pitanje suvereniteta EU-a ostane na razini razgovora, a ne prave strategije, to je vjerojatnije da će kontinent ostati tek konzument tuđe tehnologije. To je zabrinjavajuće, i ne samo zato što umjetna inteligencija, još jedno područje kojim dominiraju SAD i Azija, počinje uzimati danak dionicama poput njemačke softverske tvrtke SAP SE ili Capgeminija koji bi trebale imati koristi od trenda favoriziranja domaćih kompanija. Iako pojava alata poput Anthropicovog Claudea ne bi trebala biti kobna ni za konzultantske ni za softverske tvrtke, s obzirom na to da je potreba za podacima i dalje velika, njezin utjecaj mogao bi biti poguban za marže i modele outsourcinga.

Potrebno je isprobati nove ideje. Poduzetnik Gilles Babinet predlaže da, umjesto stvaranja fragmentiranih kopija tehnoloških alata na račun poreznih obveznika, golemi europski javni sektor treba postaviti pravila igre za interoperabilni softver otvorenog koda koji bi predstavljao stvarni izazov za velike tehnološke tvrtke. Regulatori također ne bi smjeli ustuknuti pred tržišnom moći pojedinaca poput Muska. Dobru praksu po tom pitanju smo vidjeli u Brazilu, koji je zabranio društvenu mrežu X nakon što je Musk zaprijetio da će se oglušiti na sudske naloge.

 

U konačnici, s obzirom na to da SAD-u tehnološku prednost daje kombinacija kapitala, čipova i poduzetničkog talenta, možda je Europi najviše potrebna sposobnost da sama sebe uzdrma. Provedba predloženih reformi bivšeg predsjednika Europske središnje banke Marija Draghija, preusmjeravanje javne potrošnje u korist budućih generacija umjesto umirovljenika i daljnje ublažavanje monetarne politike mogli bi se pokazati kao najteži izazovi.