Kada je Mozilla Firefox lansiran 2004. godine, Internet Explorer (IE), koji je u to vrijeme držao više od 95 posto globalnog tržišnog udjela, činio se nedodirljivim. Samo četiri godine kasnije, Google Chrome stupio je na scenu i u manje od desetljeća promijenio način na koji svijet koristi internet.
Brzina, minimalistički dizajn i sigurnost postali su vodeća norma. Firefox je prvi uveo češća automatska sigurnosna ažuriranja i blokiranje sumnjivih stranica, ali Chrome je otišao korak dalje, sa "sandboxingom" (izolacija procesa svake otvorene stranice kako bi se spriječila zaraza sustava), automatskim ažuriranjima, upozorenjima za nesigurne HTTPS veze, kontrolom ekstenzija i jačom privatnošću.
Današnji preglednici s umjetnom inteligencijom (AI) podižu ljestvicu još više, ali na drugačiji način. Dok je kod klasičnih preglednika prijetnja bila vanjska (virus, hakirana stranica, nesigurna poveznica), prijetnja kod AI preglednika je unutarnja - mogućnost da sam sustav pogrešno interpretira podatke, donosi zaključak na temelju pristranih izvora ili otkriva previše o navikama korisnika.
Čitaj više
Jesu li ekrani i internet od nas napravili palačinke? Sve smo gluplji, a evo i zašto.
Internet, ekrani i sva ta digitalizacija samo vas čine glupljima.
10.08.2025
Facebook i Instagram prepuni objava umjetne inteligencije – prepoznajete li ih?
Tvrdnja da botovi guše ljudsku prisutnost na internetu nikada se nije činila točnijom.
10.08.2025
Što gledaju djeca na internetu? Pogledajte najtraženije sadržaje i aplikacije u 2025.
Djeca su pretraživala različite glazbene žanrove i izvođače: phonk, nightcore, pjesmu Anxiety izvođačice Doechii, klasike Billie Eilish i Taylor Swift, iznimno popularnu Sabrinu Carpenter te Eminema, koji posebno oduševljava roditelje.
21.06.2025
Ubija li umjetna inteligencija internet kakav smo poznavali?
Teorija da botovi guše ljudski kontakt na internetu nikada nije zvučala uvjerljivije nego danas.
15.05.2025
Tiho nestajanje Explorera i još tiši AI prodor
Internet Explorer (IE), simbol prve internetske ere, praktički je nestao s tržišta do 2016. godine, a Chrome je postao prvi saveznik milijuna ljudi koji su željeli pronaći informacije o bilo čemu. Poznat po brzini učitavanja stranica, učinkovitom upravljanju resursima, minimalističkom sučelju, redovitim ažuriranjima sustava i Chrome web trgovini koja nudi ogroman broj proširenja - ne čudi što je ovaj preglednik postao popularniji od "plamteće lisice".
Međutim, Chrome nije nedodirljiv. Dvadeset godina kasnije, na horizontu bi mogao biti novi "rat preglednika" - između klasičnih internetskih divova i generacije preglednika pokretanih umjetnom inteligencijom. U 2024. i 2025. pojavljuju se novi igrači: Atlas, preglednik koji je razvio OpenAI, i Comet, projekt Perplexityja, poznat po svom konverzacijskom modelu koji konkurira ChatGPT-u.
Ovi AI preglednici više ne nude "okvir za pretraživanje", već razgovor - personalizirani dijalog u kojem korisnik ne mora pretraživati, već pita. Odgovor dobiva odmah, sažeto i, nerijetko, točno. Mnogo je prednosti - od skraćivanja procesa pretraživanja do sažimanja informacija koje su korisniku potrebne, gdje on može jasno i detaljno objasniti što mu treba i na koji način. Međutim, ono što je mač s dvije oštrice u korištenju AI preglednika jest formiranje ne samo digitalne, već i, sa sociološkog aspekta, osobne veze između "alata" i osobe, čime se u javnosti stvara narativ da AI preglednik često hvali korisnika, dok korisnik slijepo vjeruje, naređuje, ljuti se, zahvaljuje.
Atlas i Comet stvoreni su kako bi im se ljudi mogli približiti. Više ne govorimo o bodovnoj listi, već o interpretaciji informacija. Umjesto "upiši, klikni i pretraži", paradigma postaje "pitaj i razumi, usvoji ili odbaci". Ali ovo bi, prema mnogim analitičarima iz Silicijske doline, moglo biti najdublje potresanje temelja interneta od vremena kada su tražilice preuzele ulogu vodiča kroz internet, zamijenivši ručno kreirane direktorije.
"Potpuno smo promijenili način korištenja preglednika", rekao je Sam Altman, voditelj tvrtke OpenAI, koja je stvorila upravo pokrenuti Atlas.
Čak se nagađa da je Atlas otišao toliko daleko da je "ubio" Chrome. Međutim, Googleov preglednik je otporniji nego što mislimo, barem u očima investitora. Bloomberg je u srijedu izvijestio da su dionice Alphabeta pale za 4,8 posto nakon vijesti o ulasku OpenAI-ja u "ratove preglednika". No, tijekom prezentacije značajki Atlasa uživo, dionice Alphabeta djelomično su se oporavile, završivši dan s padom od 2,2 posto; to može ukazivati na to da investitori nisu bili toliko uznemireni potezom OpenAI-ja koliko se očekivalo.
Utjecaj AI pretraživanja na medije i oglašavanjeTijekom protekle godine, EU je svjedočila značajnom pritisku na tehnološke divove zbog njihovih AI značajki koje utječu na medije. Talijanski izdavači nedavno su podnijeli pritužbu protiv Googlea zbog njegovih AI pregleda, tvrdeći da smanjuju promet na njihovim stranicama i ugrožavaju njihovu održivost. Iako AI preglednici još nisu široko korišteni u jadranskoj regiji, trendovi u EU mogli bi utjecati na lokalne medije. Ako korisnici počnu koristiti AI u te svrhe, sažeci i odgovori prikazivat će se izravno u sučelju preglednika. To znači da će tradicionalni model, temeljen na posjetima i prikazima, biti ugrožen. Prema digiday.com, većina članova Digital Content Next (DCN), uključujući New York Times, Condé Nast i Vox, primijetila je pad prometa s Google pretraživanja između jedan i 25 posto zbog Googleove značajke AI Pregledi. Ova značajka prikazuje AI generirane sažetke izravno u rezultatima pretraživanja, omogućujući korisnicima da dobiju odgovore bez potrebe da kliknu na poveznice na vanjske stranice. Promjene u ponašanju korisnika, potaknute umjetnom inteligencijom, mogle bi značajno utjecati na prihode od oglasa temeljene na klasičnom modelu plaćanja po kliku (CPC), koji je ključan za mnoge digitalne izdavače. Medijske kuće morat će se prilagoditi novim uvjetima kako bi ostale relevantne u ekosustavu umjetne inteligencije. Njemački Der Spiegel već testira strukturu članaka "prilagođenu umjetnoj inteligenciji", s jasno istaknutim sažecima i metapodacima, kako bi modeli umjetne inteligencije mogli točno interpretirati sadržaj i koristiti ga za odgovor korisnicima. Istovremeno, portal razvija modele pretplate i premium sadržaj koji umjetna inteligencija ne može u potpunosti preuzeti, čime se stvara dodatna vrijednost izvan tradicionalnih oglasa. |
AI preglednici imaju potencijal biti paradigmatska promjena u svijetu interneta, ali neće nužno svrgnuti Chrome, koji danas ima gotovo četiri milijarde aktivnih korisnika. Ovaj preglednik integriran je u Android, Google račun, Gmail, Drive i ogroman dio globalnog web ekosustava. Dobar primjer za to je opstanak Safarija, zahvaljujući Appleovom ekosustavu.
Izgubljena bitka ne znači izgubljeni rat
Gledajući unatrag, Google je lansirao Chrome 2008./2009. i u samo četiri godine preskočio Firefox i Safari. Microsoft, iako svjestan promjene, reagirao je sporo: Edge je stigao prekasno. U naletu AI preglednika koji su sve dominantniji i napredniji, razumno je pitati - prijeti li sada "Microsoftov scenarij" Googleu?
Chrome drži između 65-68 posto globalnog tržišta preglednika, ali već osjeća prve udarce promjenjivih korisničkih navika. U 2025. godini raste broj onih koji više ne otvaraju Google pretragu, već AI prozor za chat, a kada se ti prozori za chat integriraju u sam preglednik, postavlja se pitanje zašto klasični preglednik?
Neki analitičari ističu da bi ovo mogao biti trenutak "efekta Internet Explorera" za Google: trenutak kada dominantna tehnologija ne uspije prepoznati sljedeću revoluciju. Ironično, ista tvrtka koja je nekoć slomila Microsoftov monopol sada bi mogla postati njegov pandan - prevelika da bi se brzo promijenila i prilagodila. Ali to je samo jedan kut gledanja.
Google, međutim, nije zatečen kao Microsoft 1990-ih, već razvija Gemini integraciju izravno u Chrome, testirajući AI asistenta unutar Search Generative Experience i paralelno gradi AI-prvu tražilicu. Dakle, iako OpenAI i Perplexity predvode inovacije, Google ima resurse da ih sustigne.
Osim toga, AI preglednik mora postići gotovo nemoguće - biti pametniji od Googlea, a da pritom ne griješi. Svaka pogrešna, loše interpretirana informacija ili preagresivna personalizacija mogu potkopati povjerenje korisnika.
Umjesto da AI preglednici osvoje Chrome, vjerojatniji scenarij je fuzija modela, gdje se klasični preglednici razvijaju u AI-hibridne platforme. Preglednik više nije samo prozor na internet, već inteligentni posrednik koji razumije, sažima i personalizira informacije. Ovo je novi trend i nema povratka, a Google je spreman prilagoditi mu se. Osim toga, ima desetljećima dugu reputaciju pouzdanosti informacija, dok se isto ne može reći za OpenAI-jev ChatGTP, jer su iskustva ljudi sve više podijeljena - posebno otkako je ušao u masovnu upotrebu i otkako postoji nadograđena plaćena verzija (koja bi "trebala biti pouzdanija").
Google već eksperimentira s generativnim odgovorima izravno u rezultatima pretraživanja, dok Microsoftov Edge integrira Copilot, najbliži AI model preglednika među velikim igračima. U nadolazećim godinama vidjet ćemo sintezu, a ne sukob starih i novih generacija - preglednika koji kombiniraju pouzdanost i ekosustav klasičnih rješenja s moći AI interpretacije.