Dot-com deja vu: AI ulaganja nadilaze poslovnu realnost

Svijet tehnologije ponovno proživljava trenutke intenzivne euforije, ovoga puta usmjerene na umjetnu inteligenciju (AI). Kolosalna ulaganja i obećanja o transformaciji globalne ekonomije podsjećaju na dot-com balon s kraja 1990-ih. No dok entuzijazam doseže vrhunac, sve su glasnija pitanja o održivosti trenutnog pristupa, stvarnoj isplativosti i infrastrukturnim ograničenjima koja bi mogla prizemljiti i najambicioznije projekte. Jesmo li svjedoci stvarne tehnološke revolucije ili napuhanog balona koji samo čeka puknuti?

Investicijska groznica i duhovi prošlosti

Trenutna eksplozija ulaganja u AI zrcali zanos s kraja 1990-ih. Startupovi koji integriraju velike jezične modele (LLM) privlače seed runde financiranja koje dosežu i 50 milijuna dolara ili više, unatoč često nejasnim putovima do profitabilnosti. Primjerice, OpenAI je do srpnja 2024. navodno potrošio 8,5 milijardi dolara na obuku AI modela i osoblje, s projekcijama gubitka od pet milijardi dolara, a ipak je valuacija tvrtke na sekundarnom tržištu premašila sto milijardi dolara. Slično tome, Meta planira uložiti do 65 milijardi dolara u AI projekte do 2025. godine.

Ta dinamika, gdje se milijarde ulažu bez neposredne profitabilnosti, karakteristična je za tehnologije u nastajanju. Tvrtke investiraju kako bi stvorile tržište, često pribjegavajući dampinškim cijenama. Međutim, ako tržište ne raste ili se ulaganja ne smanje, slijedi krah. Paralele s dot-com erom brojne su. "Obje su teme ispravne, ali to ne znači da su tvrtke s valuacijama temeljenim na tim temama bile ili jesu dobre investicije", upozorava Erik Gordon, profesor na Poslovnoj školi Ross Sveučilišta u Michiganu, predviđajući da će mnoge AI tvrtke propasti, slično kao i dot-com prethodnice.

Infrastrukturna uska grla i stvarni troškovi

Dok investicije teku, AI sektor suočava se sa strukturno visokim troškovima, posebice u infrastrukturi i obuci modela. Potražnja za grafičkim procesorima (GPU), ključnima za AI, dovela je do vrtoglavog rasta vrijednosti tvrtki poput Nvidije, čija je tržišna vrijednost premašila dva bilijuna dolara. No postoji izražen manjak GPU-ova i električne energije za podatkovne centre, što opterećuje deeptech tvrtke.

Iako se očekivalo da će troškovi učenja modela padati, taj pad neutralizira rastuća potražnja za sve većim i kompleksnijim modelima. Istovremeno, kupci oklijevaju platiti stvarnu cijenu tehnologije zbog nedostatka dokazanog povrata na investiciju (ROI). Prema McKinseyu, tek 19 posto direktora izvještava o značajnijem rastu prihoda (više od pet posto) zahvaljujući AI-ju, dok mnogi ne znaju ni kako mjeriti ROI.

Poslovni modeli na kušnji

Mnogi AI startupovi danas nemaju održive poslovne modele, već se oslanjaju na mantru "biti dio revolucije", čestu i kod dot-com tvrtki. Dok divovi poput OpenAI-ja gutaju milijarde, agilniji startupovi koriste njihove modele za specijalizirane proizvode i uspijevaju biti profitabilni, no ovisni su o opstanku deeptech tvrtki.

Predviđa se da će 2025. biti godina tržišne korekcije i konsolidacije za AI. Brojni stručnjaci i analitičari sugeriraju da bi, slično internetu početkom 2000-tih, "ushit mogao ustupiti mjesto fazi racionalizacije, gdje će preživjeti samo najotporniji". Mnogi AI startupovi bez održivog modela mogli bi se ugasiti, postavši svojevrsna AI verzija neuspješnih dot-com projekata iz prošlosti.

Lekcije iz prošlosti i budućnost umjetne inteligencije

Unatoč sličnostima, postoje i bitne razlike između trenutne AI groznice i dot-com balona. Današnji AI sektor temelji se na dokazanim tehnologijama, konkretnim slučajevima upotrebe i ima podršku vlada. Vodeći igrači uključuju etablirane divove poput Microsofta i Googlea, koji razvoj AI-ja financiraju iz profitabilnih osnovnih djelatnosti, za razliku od dot-com ere dominirane startupovima. To međutim ne umanjuje rizik; ako dionice tih divova padnu zbog AI gubitaka, posljedice bi osjetio širi krug ulagača.

Scenariji za izbjegavanje kolapsa uključuju pojavu aplikacija s visokom dodanom vrijednošću, konsolidaciju tržišta, tehnološke inovacije za smanjenje troškova (npr. manji jezični modeli – SLM) ili nove modele naplate. Izreka Billa Gatesa "ljudi precjenjuju što mogu učiniti u jednoj godini, a podcjenjuju što mogu učiniti u deset godina" relevantna je i ovdje. Dok kratkoročni ushit može razočarati, dugoročni potencijal AI-ja ostaje neupitan.

Trenutna situacija na AI tržištu složena je mješavina revolucionarnog potencijala i špekulativne groznice. Iako paralele s dot-com balonom izazivaju oprez, temelji AI tehnologije čvršći su. Ipak, pritisak za dokazivanjem ROI-ja, visoki infrastrukturni troškovi i često neodrživi poslovni modeli mnogih startupova ukazuju na neizbježnost tržišnog prilagođavanja. Neće sve AI tvrtke preživjeti, no one koje uspiju prebroditi ovu fazu, usredotočujući se na inovacije koje rješavaju stvarne probleme i nude konkretnu vrijednost, oblikovat će budućnost koju danas tek naziremo. Kao i nakon dot-com ere, iz pepela će vjerojatno izrasti novi divovi, ali put do tamo bit će popločan i neuspjesima onih koji su precijenili ushit, a podcijenili temelje.