FIFA-ino Svjetsko prvenstvo 2030. bit će jedinstveno: glavni domaćini bit će Španjolska, Portugal i Maroko, dok će po jedna svečana utakmica u znak 100. godišnjice prvog Mundijala biti odigrana u Urugvaju, Argentini i Paragvaju. Za našu publiku najvažniji detalj često prolazi ispod radara – Maroko je prvi put domaćin turnira ove veličine, i to ne kao egzotična nogometna kulisa, već kao ravnopravan organizator s Europom. To je sportska vijest i ekonomski signal.
U regiji smo skloni gledati prema Zapadu, zanemarujući da se dio nove industrijske geografije seli južno od Gibraltara. Maroko je posljednjih desetak godina konsolidirao makroekonomski kurs i otvorio se ulaganjima: izvoz automobila, kabela i komponenti za električna vozila nadmašio je fosfate, Tanger Med prerastao je u jedan od najprometnijih kontejnerskih hubova Mediterana, a udio obnovljivih izvora u instaliranim kapacitetima energetski je ciljano podignut do 2030.
U tom kontekstu, Svjetsko prvenstvo više je od sporta – ono je multiplikator za infrastrukturu, turizam, logistiku i reputaciju.
Čitaj više
Prijenosi Bundeslige sele na YouTube: Influencer ruši dugogodišnji TV monopol
Bundesliga je postala prva velika europska nogometna liga koja je dio prava za prijenose uživo dodijelila kreatorima sadržaja.
30.08.2025
Ruanda i DR Kongo: Milijuni za europski nogomet, siromaštvo kod kuće
Prošlo je više od dva desetljeća od završetka krvavih sukoba između Ruande i Demokratske Republike Kongo, tijekom kojih je život izgubilo više od pet milijuna ljudi. No, umjesto vojnika i tenkova, danas ova dva afrička susjeda vode novu vrstu borbe – marketinški rat na nogometnim dresovima europskih velikana.
07.08.2025
Luka Modrić – kralj travnjaka, žrtva poreza. Evo kakav je porezni tretman sportskih zvijezda iz regije
Kada profesionalni sportaši iz regije potpisuju višemilijunske ugovore u Italiji, Španjolskoj ili SAD-u, ne razmišljaju samo o klauzulama i bonusima, već i o tome gdje će plaćati porez.
06.08.2025
Hoće li FIFA Financial Fair Play spasiti nogomet ili ga ugušiti
Nogomet danas sve više nalikuje velikim korporacijama nego sportskim klubovima kakve smo znali prije nekoliko desetljeća.
03.08.2025
Infrastruktura: od pruge do megastadiona
Maroko već ima brzu željeznicu Al Boraq (Tangier–Kenitra–Rabat–Casablanca), prvu u Africi. Uoči 2030. fokus je na proširenju prema jugu, prema Marakešu i dalje prema Agadiru, modernizaciji zračnih luka te cestovnim i urbanim projektima u domaćinskim gradovima. U Benslimanu, između Rabata i Casablance, niče novi nacionalni stadion (često spominjan kao Mohammed VI ili Grand Stade de Casablanca) planiranog kapaciteta od oko 90 tisuća mjesta, projekt osmišljen upravo da podnese najveće zahtjeve Mundijala i velikih finala. Uz njega, postojeći stadioni u Tangeru, Rabatu, Marakešu, Agadiru i Fesu prolaze fazne nadogradnje i modernizacije.
Prije Svjetskog prvenstva, Maroko organizira i Afrički kup nacija (AFCON), odgođen na početak 2026. To natjecanje u praksi služi kao testna vožnja za sigurnosne protokole, prometne tokove, hotelski smještaj i operativni menadžment. Upravo će AFCON pokazati kako su gradske vlasti i nacionalna agencija za velike projekte posložile nabavu, ugovaranje i rokove – točka na kojoj su se mnogi prethodni domaćini poskliznuli.
Turizam i potrošnja: lekcije iz Katara, ali s drukčijom ekonomijom
Za razliku od Katara 2022., marokanski model ne počiva na ekstravagantnim, od nule građenim gradovima. Ovdje je naglasak na nadogradnji: povećanju hotelskih kapaciteta u središtima (Casablanca, Rabat, Marakeš, Agadir, Tanger), poboljšanju intermodalnosti (luke–željeznice–zračne luke) i stvaranju rasporeda koji produžuju prosječan boravak.
Plan je da nogomet bude ulaznica u širu potrošačku košaricu: kružna putovanja, surfanje u Atlantskom Maroku, saharske rute, gastronomske ture i filmski setovi u Ouarzazateu – ponuda koja monetizira posjetitelje i izvan 30 dana turnira.
Industrijska priča izvan stadiona
Marokanski automobilski klaster već godinama privlači veliku europsku i globalnu industriju. Renault/Nissan i Stellantis razvili su proizvodne i izvozne platforme oslonjene na konkurentne troškove, logistiku preko Tanger Meda te rastuću mrežu dobavljača. Paralelno se širi aeronautički ekosustav (MRO i komponente), a energija iz sunca i vjetra (Noor Ouarzazate i drugi projekti) smanjuje ugljični otisak proizvodnje. Za investitore koji prate trendove "friendshoringa/nearsourcinga", SP 2030 marketinški je megafon koji pojačava narativ o predvidljivosti, kapacitetu i izvedbi.
Veliki turniri često podcijene troškovnu krivulju. Maroko ima prednost u već izgrađenoj prometnoj i turističkoj infrastrukturi, ali ključni rizici ostaju: troškovi gradnje u razdoblju povišenih cijena materijala, dinamika javno-privatnih partnerstava te sve veći ESG zahtjevi sponzora i emitera. Drugi rizik je operativni: pravovremena isporuka megastadiona u Benslimanu i sinkronizacija radova na više lokacija. Treći su geopolitički i reputacijski faktori, koji ponekad utječu na potražnju za putovanjima i police osiguranja.
Zašto je ova vijest "poslovna", a ne samo "sportska"
Ulaganje u sportsko-turistički brend često multiplicira učinke i izvan stadiona, podiže početne investicije, ubrzava privatizaciju projekata u smještaju i logistici, potiče razvoj događajne industrije te dovodi vansezonske kongrese i sajmove. U slučaju Maroka, priča je šira – država ambiciozno uvlači vrijednosne lance koji ciljaju tržište EU, uz niže troškove i bržu isporuku. Mundijal je, pojednostavljeno, "kredit po reputaciji" koji omogućuje jeftinije pregovaranje budućih projekata.
U raspravi o stadionima i sportu kod nas se često preskače temeljna točka: profesionalni sport je industrija, a javna podrška mora biti vezana uz opću infrastrukturu i mjerljive društvene ciljeve, a ne uz plaće zvijezda. Marokanski primjer pokazuje kako se veliki turnir koristi kao zamašnjak za pruge, lukobrane, hotele, digitalizaciju granica i sigurnosne protokole. Upravo ta "podloga" stvara dugoročnu dobit. Bez nje, skupa sportska manifestacija postaje jednodnevni vatromet.
Što slijedi do 2030.
Do kraja desetljeća pratit ćemo tri paralelna toka: dovršetak megastadiona i modernizaciju postojećih arena; proširenje brze pruge i jačanje zračnih kapaciteta; te komercijalizaciju medijskih i sponzorskih prava uz strože ESG standarde. AFCON će poslužiti kao generalna proba za ljestvicu performansi koju zahtijeva FIFA. Za investitore i poduzetnike iz regije, ovo je trenutak da pogled usmjerimo prema jugu: partnerstva u opskrbnim lancima, turistički aranžmani, esport i fan-zabava, kulturne i filmske koprodukcije – sve su to niše koje će rasti uz SP 2030. i koje bi trebale biti zanimljive i kompanijama iz Adria regije.
Maroko nije tek "egzotični" sudomaćin. On je studija slučaja kako sport, logistika i industrija zajedno rade na promjeni položaja zemlje u globalnoj ekonomiji. Ako ste ovu vijest dosad propuštali, vrijeme je da je uključite u svoje poslovne planove za sljedećih pet godina – jer nogomet ovdje zaista igra za ekonomiju.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...