Svjetsko prvenstvo izgleda kao najglobalniji sportski događaj, ali lista pobjednika govori nešto drugo. Od 1930. godine titulu je osvojilo samo osam zemalja: Brazil, Njemačka, Italija, Argentina, Francuska, Urugvaj, Engleska i Španjolska, što čini zatvoren krug nogometne moći. U njega se teško ulazi jer velike reprezentacije imaju prednost koja se gradi desetljećima – populaciju, ligu, akademije, trenere, novac, iskustvo i naviku igranja utakmica u kojima je pritisak najveći.
Zato je pitanje devetog svjetskog prvaka važno. Ono najviše govori o tome tko ima snagu i model za probijanje poretka koji traje skoro stoljeće. Maroko je danas jedan od najozbiljnijih kandidata za tu priču. Ima oko 38 milijuna stanovnika. To je velika zemlja, ali ne i nogometna supersila po demografiji, ligi ili novcu. Njegova prava snaga vidi se kada se toj populaciji doda više od pet milijuna ljudi u dijaspori.
Još je važnije gdje ta dijaspora živi. Francuska, Španjolska, Belgija, Nizozemska i Njemačka imaju najrazvijenije nogometne sustave na svijetu, ali i desetke tisuća marokanskih dječaka u njima. Za Maroko, ali i ne samo za njega, dijaspora je postala najvrjednija sportska valuta. Ona širi bazen talenata bez promjene granica. Igrač može odrastati u europskoj akademiji, igrati jače omladinske lige, raditi s boljim trenerima i kasnije izabrati reprezentaciju zemlje podrijetla. Na Svjetskom prvenstvu 2026. dijaspora je bila jedna od najvažnijih tema, a vrijeme koje dolazi to će samo još više potencirati.
Čitaj više
Gubi li klasična televizija Svjetsko prvenstvo?
Prijenos utakmica Svjetskog prvenstva seli se s televizijskih ekrana na društvene mreže.
16.07.2026
Rivalstvo koje je promijenilo nogomet: kakvu ostavštinu ostavljaju Messi i Ronaldo?
Lionel Messi i Cristiano Ronaldo u posljednjim su desetljećima stvorili najveće nogometno rivalstvo suvremenog doba.
15.07.2026
Kako osvojiti Svjetsko prvenstvo: Novac, dijaspora i nova formula nogometne moći
Na prvi pogled, odgovor je jednostavan - treba imati najbolje igrače, dobrog izbornika, malo sreće u žrijebu i golmana koji će u četvrtfinalu obraniti jedanaesterac.
04.07.2026
SP kao tvornica novca: Tko su pravi pobjednici nogometnog ludila?
O poslovnoj strani nogometa, tržištu koje se mijenja pod utjecajem novih investitora i tehnologije te poziciji Hrvatske u svemu tome, za Bloomberg Adriju govori nogometni menadžer Marko Naletilić.
25.06.2026
Dijaspora ti daje prednost koju ne možeš brzo izgraditi kod kuće. Akademije, infrastruktura i kultura natjecanja nastaju godinama. Maroko dio tog puta preskače jer se dio njegova talenta već razvija u Europi.
Maroko kao prototip
Marokanski rezultat više se ne može opisivati kao iznenađenje. Polufinale 2022. otvorilo je priču, a četvrtfinale na ovom Mundijalu potvrdilo je da postoji širi obrazac. Sustav funkcionira i bit će još bolji. Maroko ne ovisi samo o domaćoj ligi.
Njegova reprezentacija raste iz više nogometnih sredina odjednom. Dio igrača dolazi iz marokanskog sustava, dio iz Francuske, Belgije, Španjolske, Nizozemske ili drugih europskih zemalja. To momčadi daje širinu koju zemlja te veličine teško može dobiti samo iz domaćeg prvenstva.
U tome je razlika između lijepe priče i ozbiljne strategije. Dijaspora ne donosi rezultat sama po sebi. Moraš znati gdje su igrači, moraš im prići rano, moraš graditi odnos s obiteljima i moraš imati reprezentaciju kojoj igrač želi pripadati. Maroko je u tome otišao dalje od većine zemalja slične veličine. Zato danas izgleda kao prototip reprezentacije koja može proširiti zatvoreni krug svjetskih prvaka.
Što pokazuju Hrvatska i Švicarska
Hrvatska je već pokazala koliko daleko mala zemlja može otići kada spoji identitet, izvoz igrača i snažnu reprezentativnu kulturu. Zemlja s manje od četiri milijuna stanovnika igrala je finale Svjetskog prvenstva 2018. i bila treća 1998. i 2022. godine. To nije uobičajen rezultat za tako malu populaciju.
Švicarska pokazuje drugi model. Ona nema najveću ligu ni populaciju velikih sila, ali ima stabilan savez, razvojne programe, jaku vezu klubova i reprezentacije te sposobnost da migraciju pretvori u domaći nogometni bazen. Zato godinama ne izgleda kao slučajan sudionik velikih turnira.
Maroko je bliži trećem modelu – koristi vlastitu bazu, europsku dijasporu i sve ozbiljniju nogometnu infrastrukturu. To ga čini posebno zanimljivim.
Pouka za regiju
Za zemlje regije, posebno BiH, ova je tema važna jer dijaspora postoji kao ogroman resurs i već je ugrađena u reprezentaciju koju je u Americi vodio Sergej Barbarez. Djeca podrijetlom iz BiH, Srbije, Hrvatske, Albanije ili Sjeverne Makedonije već rastu u njemačkim, austrijskim, švicarskim, skandinavskim i nizozemskim sustavima. Ali dijaspora ne vrijedi mnogo ako se tretira samo kao emocija. Potrebni su baza podataka, skauting, kampovi, rani kontakt, rad s obiteljima i ozbiljna veza između mladih selekcija i A reprezentacije.
U modernom nogometu nije dovoljno čekati da se igrač sam pojavi. Tada ga često već želi netko drugi.
Svjetsko prvenstvo će i dalje najčešće osvajati stare sile. Njihova je prednost prevelika da bi se izgubila preko noći. Ali ako se pojavi deveti svjetski prvak i ako to ne budu Nizozemska ili Portugal – velike sile koje su već mogle postati prvaci – teško je zamisliti da će doći starim putem. Teško je preko noći stvoriti novu Francusku, novu Argentinu ili novu Španjolsku.
Mnogo je realnije da to bude zemlja koja proširi vlastiti nogometni bazen preko granica. Zato Maroko danas djeluje ako jedan od najvažnijih eksperimenata modernog reprezentativnog nogometa. On pokazuje kako zemlja može postati veća nego što piše u njezinoj demografiji. A u nogometu to može biti razlika između simpatične priče i kandidata za povijest.