energetska učinkovitost

Suša na tropskom otoku mogla bi poskupjeti vaše tenisice

Klimatski ekstremi i suša u Indoneziji ugrozili su riječni transport ugljena, stvarajući novu energetsku krizu koja prijeti povećanjem troškova proizvodnje i poremećajima u globalnim lancima opskrbe.

Fosilna goriva pobjeđuju u borbi za lak novac

Dok cijene energenata rastu, najsiromašniji dijelovi svijeta i dalje lakše dolaze do novca za fosilna goriva nego za čistu energiju.

SAD pojačava pritisak na EU da posegne za hitnim zaliha dizela

Američka administracija poziva Europsku uniju na otvaranje svojih rezervi dizela kako bi se stabiliziralo globalno tržište i izbjegla potencijalna zabrana izvoza iz Sjedinjenih Država.

Rat razotkriva cijenu zapadnog uzmicanja od prerade nafte

Dugogodišnje smanjivanje rafinerijskih kapaciteta na Zapadu u kombinaciji s geopolitičkim sukobima dovelo je do snažnog rasta cijena i krize opskrbe gorivom.

Pravilo koje je vrijedilo desetljećima nije predvidjelo Donalda Trumpa, središnje banke više ne mogu čekati

Dugotrajni skok cijena energenata uslijed bliskoistočnog sukoba prisilio je vodeće središnje banke na napuštanje dosadašnje prakse i najavu novog vala podizanja kamatnih stopa kako bi spriječile ukorjenjivanje inflacije.

Zašto nafta sada poskupljuje i koliko to može koštati svjetsko gospodarstvo

Iako zatvaranje oštećenog saudijskog naftovoda zapravo smanjuje globalnu ponudu nafte za tek oko četiri posto, to smanjenje od oko četiri milijuna barela u dnevnoj ponudi predstavlja tek kap u punoj čaši, koju su već prelili blokirani Hormuški tjesnac i ukrajinski napadi na rusku naftnu infrastrukturu.

Autor: Nenad Radičević

Španjolska je predvodnik zelene energije. Sada taj uspjeh postaje problem

Rekordna proizvodnja iz obnovljivih izvora spustila je cijene struje, ali istodobno razotkrila slabosti španjolske elektroenergetske mreže i nedostatak kapaciteta za skladištenje energije.

Njemačka skladišta plina napola prazna, prijeti joj skupa zima

Njemačka skladišta plina trenutačno su popunjena tek 51 posto, znatno ispod europskog prosjeka.

Obnavljamo fasade, mijenjamo stolariju, klime neprestano rade, a i dalje nam je vruće. Gdje griješimo?

Arhitekt Marko Dabrović objašnjava zašto se zgrade i danas često projektiraju prema klimatskim uvjetima koji više ne postoje.

Autor: Danijela Goreta