energetska učinkovitost

Njemačka skladišta plina napola prazna, prijeti joj skupa zima

Njemačka skladišta plina trenutačno su popunjena tek 51 posto, znatno ispod europskog prosjeka.

Obnavljamo fasade, mijenjamo stolariju, klime neprestano rade, a i dalje nam je vruće. Gdje griješimo?

Arhitekt Marko Dabrović objašnjava zašto se zgrade i danas često projektiraju prema klimatskim uvjetima koji više ne postoje.

Autor: Danijela Goreta

Dok gradovi gore, klima-uređaji rade punom snagom. Rješavamo li problem ili ga produbljujemo?

U pojedinim europskim zemljama klima-uređaj već ima više od polovice kućanstava, a potražnja nastavlja rasti.

Autor: Nataša Hadžispirkoska Stefanova

Kriza u Hormuzu steže i modu – zašto bi odjeća uskoro mogla biti znatno skuplja?

Sukobi u Hormuškom tjesnacu ne prijete samo cijenama goriva. Budući da se oko 70 posto svjetskih tekstilnih vlakana proizvodi od nafte, posljedice krize mogle bi stići i do naših ormara – od brze mode s platformi poput Sheina i Temua, do luksuznih modnih brendova.

Dok hrvatska prerada raste, a Topusko sprema megaprojekt, Sloveniju trese energetska kriza

Dok domaći prerađivački sektor tiho jača i priprema teren za potencijalno najveće ulaganje u povijesti zemlje, ostatak Adria regije suočava se s dubokom polarizacijom i ozbiljnim energetskim potresima.

Autor: Dino Stipić

Hrvati najviše poticaja za električne aute iskoristili za BYD, na jesen kreće novi krug

Iz FZOEU-a stiču kako je najtraženija marka u oba poziva bio BYD, s modelima Dolphin, Atto i Sealion, zatim Tesla sa svojim modelima Y i 3, nakon čega slijede Hyundai sa Instar modelom te Renault 5 E-Tech i Škoda Elroq 50.

Autor: Miro Soldić

Trgovci se bore s rizicima dok se dionice vraćaju na rekordne razine

Volatilnost europskih referentnih indeksa zadržava se na višim razinama nego u SAD-u, potpomognuta rastućim cijenama nafte, pri čemu je Europa osjetljivija na poremećaje u opskrbi naftom i prirodnim plinom.

Zajednička struja trebala bi smanjiti račune, ali birokracija opet uzima svoj danak

Više od 60 posto građana spremno je ulagati u zajedničke obnovljive izvore uz zaradu ili uštedu na računu.

Autor: Danijela Goreta

Europski energetski šok uzrokovan Iranom nije se morao dogoditi

Europska unija posebno je izložena šoku jer prirodni plin čini oko petinu njezine ukupne potrošnje energije, a posljedice bi mogle biti teške, donosimo detalje.

EU predlaže daljnje energetske mjere za ublažavanje posljedica ratne krize s Iranom

Plan uključuje mjere poput optimizacije distribucije mlaznog goriva i koordinacije punjenja skladišta plina među državama članicama, kao i dugoročni cilj elektrifikacije gospodarstva.