Volite Barcelonu, ali ona ne voli vašu kožu – grad u kojem se najbrže stari

Zdrava koža puno je više od odabira hidratantne kreme ili tretiranja specifičnih problema. To je također puno više od tretmana ili posjeta kozmetičaru i dermatologu. Vaš životni izbor igra značajnu ulogu u stanju i zdravlju kože, a nedavno je objavljena vrlo zanimljiva analiza na tu temu, temeljena na navikama Amerikanaca, Europljana i drugih, te na faktorima okoliša. Ne, nije svejedno u kojem mjestu živite.

Online drogerija iz Manchestera Look Fantastic istraživala je različite metrike koje utječu na zdravlje kože, tj. koje bi mogle ubrzati proces starenja. Od kvalitete života i razine buke, sna i upravljanja stresom, pa do navika u pijenju, zraka i UV zraka (izlaganje sunčevoj svjetlosti). Fokusiramo se na rezultate za Europu koji bi vas mogli iznenaditi.

 

 

Kopenhagen, glavni grad Danske, koji se smatra jednom od "najsretnijih" zemalja na svijetu, proglašen je za "slow-aging" (sporo starenje) prijestolnicu Europe. Osvojio je 79 od 100 bodova, jer se može pohvaliti vrhunskom kvalitetom života, čiji je rezultat 209,77. Look Fantastic navodi da Kopenhagen odražava okoliš koji smanjuje stres i pomaže u usporavanju starenja kože. U tom gradu, navodno, samo osam posto stanovništva prekomjerno pije.

Neke od prednosti života u Danskoj, zaslužne za "ljepše starenje" tamošnjeg stanovništva, uključuju: biciklizam (dobar za srce i dugovječnost) i boravak u prirodi, koncept Hygge iliti umjetnost stvaranja laganog tempa, bez stresa, detoks organizma pomoću sauna, danska prehrana bogata bobicama, ribom, povrćem, žitaricama od cijelog zrna i zdravim mastima, minimalna konzumacija prerađene hrane, minimalistički stil šminkanja i njege.

 

Na suprotnom kraju ove liste nalazi se Barcelona, katalonska ljepotica kojoj prevelika osunčanost ne ide na ruku, barem kada je riječ o zdravlju kože (ocjena je 48,1 od 100 bodova). Ukupna kvaliteta života dobila je 153,88 bodova, što ukazuje na umjerenu ocjenu kvalitete i viši nivo stresa.

 

 

Relativno visoka ocjena zagađenja bukom u Barceloni, od 63,48, ukazuje na bučno okruženje koje može poremetiti kvalitetu sna i, samim tim, pravilno funkcioniranje organizma. Ovaj grad ima 3061,4 sati sunčeve svjetlosti godišnje, što je drugi po redu najviši rezultat na listi, odmah iza Madrida. Također ima drugi najveći prosječan UV indeks, iza Rima, s ocjenom 4,25.

Među prvih pet gradova u kojima se najbrže stari našla su se i dva grada iz našeg bližeg okruženja, Bukurešt i Budimpešta. Rumunjska prijestolnica udaljena je oko 600 kilometara od Beograda, a Budimpešta manje od 400 kilometara. Sudeći prema rezultatima iz tablice, Bukurešt prvenstveno ima problem sa stanovništvom koje prekomjerno pije (36 posto), a ni mađarski grad ne zaostaje mnogo (21 posto). Također, problem za oba grada je buka.

Kakva je situacija u Adria regiji? Krenimo od buke. Neki gradovi, Beograd posebno, poznati su po kulturi noćnih i dnevnih izlazaka, a to su mjesta gdje se stvara najviše buke (osim prometa). Srpska prijestolnica je, u više navrata, okarakterizirana kao "deponija buke".

Milan Konatarević iz Odjela za mjerenje buke pri Gradskom zavodu za javno zdravstvo, u medijskim nastupima često naglašava da priličan broj lokacija u Beogradu prelazi granične vrijednosti. Svojedobno se govorilo i o radu na studiji koja će bliže definirati uvjete koje moraju ispuniti ugostiteljski objekti na teritoriju Beograda. Ona je bila usmjerena na zaposlenike koji su izloženi buci tijekom radnog vremena.

U studiji o utjecaju glasne glazbe na konzumaciju alkohola, objavljenoj u Science Dailyju, tvrdi se da glasna glazba utječe na to da gosti piju više u kraćem vremenskom periodu. Dva su razloga. Prvo, visoka razina zvuka može izazvati veću uzbuđenost, što je dovelo do toga da sudionici u njihovom eksperimentu brže piju i naručuju više pića. Drugi, glasna glazba je sigurno utjecala na društvenu interakciju u baru, zbog čega su gosti pili više, jer su manje razgovarali.

Što se tiče zagađenja zraka, u realnom vremenu možete pratiti razinu zagađenja po državama regije i gradovima unutar njih.

Beograd | Depositphotos

Starenje se može usporiti, ali ne i spriječiti

"Slow-age" koncept nije isto što i "anti-age" koncept. Potonji podrazumijeva pristup njezi kože s ciljem da se zaustavi ili odgodi proces starenja, dok se filozofija sporog starenja ("slow-aging") fokusira na očuvanje visoke kvalitete života i prevenciju bolesti.

Usporeno starenje podrazumijeva holistički pristup zdravlju, odnosno kombiniranje fizičkog, mentalnog i emocionalnog blagostanja, te uvažavanje balansa između tijela i duha. Također, uključuje zdravu prehranu, njegu, mentalnu stimulaciju, dobar san. Kod "anti-aginga", naglasak je više na (uzaludnoj) borbi protiv starenja, tj. na pokušaju da se procesi starenja zaustave ili ponište. Uglavnom je u pitanju brži i agresivniji pristup, dok se "slow-aging" filozofija temelji na prihvaćanju sebe i održavanju unutarnje i vanjske harmonije.

Iako industrija ljepote sve intenzivnije želi promovirati "zaustavljanje starenja", jasno je da to nije moguće. Bloomberg Adria je nedavno pisao i o rastućoj popularnosti mHealth aplikacija, čije je tržište procijenjeno na 37 milijardi dolara u 2024. Dio pažnje ostaje na njezi i estetskoj kirurgiji, a drugi se okreće medicini dugovječnosti (engl. longevity medicine). "Smatram da je korisno razmišljati o starenju kao o medicinskom stanju koje se može liječiti", kaže profesor s Harvarda David Sinclair, koautor knjige Lifespan: Why We Age - and Why We Don’t Have To.

Je li nam sunce (ne)prijatelj

U javnosti se duže polemizira o štetnom utjecaju sunčevih zraka, dok se ljudi istovremeno bore s deficitom vitamina D koji dobivamo upravo od sunca. Prema podacima Cleveland Clinica, oko milijardu ljudi širom svijeta ima manjak vitamina D, dok 50 posto ima nedostatak, tj. nedovoljno vitamina D. Istovremeno, Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) u svom izvještaju navodi da je rak kože najčešća skupina karcinoma dijagnosticirana širom svijeta, s više od 1,5 milijuna novih slučajeva procijenjenih u 2022. godini. Naglašavaju i da postoje velike geografske varijacije u stopama incidencije melanoma u različitim zemljama i svjetskim regijama. U većini svjetskih regija, melanom se češće javlja kod muškaraca nego kod žena.

"Ženska koža obično je tanja, osjetljivija i sklonija većim promjenama u strukturi i elastičnosti, što zbog hormonskih fluktuacija, što zbog same strukture, jer koža žena sadrži manje kolagena u dermisu. Muška koža prirodno je deblja, pod utjecajem testosterona, s većom proizvodnjom sebuma, što može usporiti razvoj bora, ali istovremeno povećati sklonost masnoj koži i problemima koje ona nosi. Zbog hormonskih razlika, koža žena također je podložnija pigmentaciji", kaže za Bloomberg Adriju Jelena Krstić, specijalizantica dermatovenerologije.

Američka akademija za dermatologiju u svom članku objašnjava zašto muškarci imaju veće šanse od žena da obole od melanoma. "Muškarci imaju deblju kožu s manje masti ispod. Muška koža također sadrži više kolagena i elastina, vlakana koja koži daju čvrstoću i održavaju je zategnutom. Istraživanja pokazuju da ove razlike povećavaju vjerojatnost da će koža muškaraca biti oštećena sunčevim ultraljubičastim (UV) zrakama."

Osim izbjegavanja sunca u zenitu i prekrivanja odjećom, kreme s SPF-om postale su nezaobilazne posljednjih desetljeća. Međutim, i njih prate razne kontroverzne teorije, posebice od zagovornika prirodne njege koji tvrde da su kreme pune "štetnih kemikalija, gorih od UV zraka". Liječnici, međutim, nisu suglasni s tim. Smatraju da je UV zračenje, koje dolazi u obliku UV-A i UV-B zraka, jedan od glavnih faktora koji ubrzavaju proces starenja kože i povećavaju rizik od raka kože.

"Podneblje na kojem živimo značajno utječe na zdravlje i izgled naše kože. Sunce, zagađenje, suh zrak, hladnoća i vlažnost - svi ovi faktori mogu doprinositi starenju kože i izazvati različite vrste oštećenja. Za optimalnu zaštitu, važno je prilagoditi svoje navike njege kože prema specifičnostima svog podneblja, koristiti odgovarajuće proizvode za zaštitu od UV zračenja, hidrataciju i čišćenje. Zagađenje je jedan od glavnih faktora koji ubrzava starenje kože. Čestice smoga i drugi zagađivači mogu izazvati oksidativni stres i oštetiti kožne stanice, smanjujući proizvodnju kolagena i elastina, što vodi do gubitka čvrstoće i elastičnosti kože. Također, zagađivači mogu izazvati upale i iritacije na koži, poput akni, ekcema i drugih kožnih bolesti", objašnjava sugovornica za Bloomberg Adriju.

U Milanu prekomjerno pije 16 posto stanovnika, navodi se u analizi Look Fantastica | Depositphotos

Dakle, da sumiramo: starenje kože je kombinacija prirodnog procesa i utjecaja vanjskih faktora, a prevencija je svakako ključna - pravilna njega, zdrave navike i izbjegavanje štetnih faktora poput brze, masne hrane, alkohola, prekomjernog sunčanja, ali i "provociranja" kortizola, hormona stresa. Usporavanje procesa starenja kože zahtijeva sinergiju svega toga, a neki od najefikasnijih načina su zaštita od sunca, hidratacija i pravilna prehrana, zatim fizička aktivnost, dovoljno sna, profesionalni tretmani i pravilna njega (hidratacija, retinol, peptidi). Za zdravu kožu koja stari na zdrav način, birajte namirnice bogate antioksidansima (voće, posebno bobičasto, povrće, naročito tamnozeleno povrće), orašaste plodove i sjemenke, omega-3 masne kiseline, vitamin C.

"Genetski faktori određuju koliko brzo će koža početi pokazivati znakove starenja, kao i njenu strukturu, elastičnost i sklonost razvoju bora, pigmentacije ili drugih promjena. Svaka osoba ima specifičan 'genetski zapis' koji, među ostalim, utječe na starenje kože. Kao što sam već rekla, UV svjetlost je jedan od glavnih vanjskih faktora koji ubrzavaju starenje kože, a opet, njeno zdravlje i izgled uvelike ovise o načinu života. Na primjer, pušenje smanjuje protok oksigenirane krvi u koži, što dovodi do promjene boje kože u pepeljasto-žućkastu, te do pojave bora. Stres može izazvati promjene u hormonskoj ravnoteži koje utječu na izgled kože, dok nedostatak sna ili loša prehrana mogu smanjiti njezinu sposobnost regeneracije", zaključuje doktorica Krstić.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar