Tragovima predaka: Kako potraga za korijenima postaje biznis vrijedan milijarde

"Zdravo, moje ime je Charmaine i pokušavam istražiti povijest očeve obitelji i pronaći nekoga tko ga je možda poznavao ili poznaje njegove rođake", stoji u objavi u jednoj javnoj grupi na Facebooku. Charmaine zatim detaljno opisuje očevo obiteljsko stablo, mjesto rođenja i mjesto u kojem je poslije živio. Navodi i da je njezin otac tijekom poslijeratnih migracija boravio u izbjegličkom kampu u Austriji. Pregledavajući obiteljske fotografije, odlučuje s drugog kraja svijeta otputovati u Sloveniju, domovinu svog oca, gdje želi pronaći njegove tragove.

Neki ljudi ne putuju samo kako bi posjetili zemlju iz koje potječe njihova obitelj. Traže konkretna mjesta, kuće, grobove, crkve i ljude povezane sa svojim precima. U turizmu se za takva putovanja ustalio izraz turizam potrage za korijenima, odnosno "roots tourism". Riječ je o putovanjima emigranata i njihovih potomaka u zemlju podrijetla, odnosno mjesta iz kojih potječu njihovi preci. U prvom planu nisu nužno najpoznatije turističke atrakcije, nego osobna povijest, selo iz kojeg je predak otišao, kuća u kojoj je obitelj živjela, crkva, groblje, arhivski zapisi ili ljudi s istim prezimenom.

U našoj je regiji ovaj oblik turizma prilično dobro dokumentiran u istraživanjima, iako se kao zaseban turistički segment ne prati sustavno u službenoj statistici.

Jedno od ključnih istraživanja rad je geografa Mihe Kodermana sa Sveučilišta Primorska i američke geografkinje Lidije Mihelič Pulsifer, objavljen 2012. godine u časopisu Dve domovine. Autori su turizam potrage za korijenima definirali kao putovanja iseljenika i njihovih potomaka u zemlju svojih predaka te utvrdili da je taj pojam, primjerice u Sloveniji, tada još bio relativno nepoznat, iako je izvan zemlje živjelo više od 300.000 ljudi slovenskog podrijetla.

Istraživanje je, međutim, bilo ograničeno na slovensko-američku zajednicu pa se njegovi rezultati ne mogu primijeniti na sve potomke Slovenaca diljem svijeta. Ipak, nalazi vrlo jasno pokazuju što ljude potiče na takva putovanja.

Ne dolaze samo razgledavati, nego tražiti svoje korijene

Čak 72 posto odgovora bilo je povezano s posjetom rodbini i prijateljima odnosno otkrivanjem nasljeđa predaka. Klasično razgledavanje znamenitosti kao motiv navelo je 22 posto ispitanika, dok su poslovni i drugi razlozi činili preostalih šest posto. Autori zato zaključuju da su među ispitanom skupinom motivi povezani s potragom za korijenima bili uvjerljivo najvažniji razlog dolaska u Sloveniju.

Ispitanici su to opisivali vrlo osobno.

"Da nemam obitelj koju mogu posjetiti, posjet Sloveniji bio bi mi manje privlačan", napisala je jedna ispitanica iz Marylanda. Drugi ispitanik, iz Ohija, rekao je da su on i njegov brat zbog sličnosti s lokalnim stanovništvom u ljudima prepoznavali svoje tete, stričeve, bake i djedove te da su nakon posjeta bili "još ponosniji što smo Slovenci". Treći ispitanik, s Floride, napisao je: "Sloveniju sam otkrio kao skriveno blago. Prije nego što sam počeo istraživati svoje korijene, nisam mnogo znao o toj zemlji."

Za takve posjetitelje putovanje može biti znatno dulje i intenzivnije od uobičajenog turističkog izleta. Ispitani slovensko-američki posjetitelji u Sloveniji su u prosjeku ostajali 12,2 dana, dok ih je 76 posto ostajalo dulje od tjedan dana. U Sloveniju su u prosjeku dolazili dva do tri puta u deset godina, pri čemu su se neki vraćali svake godine, a drugi jednom u deset godina ili još rjeđe.

Kada obiteljska povijest postane turistički proizvod

Važan dio iskustva bila je i promjena odnosa prema vlastitom identitetu. Gotovo 93 posto ispitanika reklo je da je posjet pozitivno utjecao na njihov odnos prema vlastitom nasljeđu. Koderman i Mihelič Pulsifer zato takva putovanja opisuju kao "intenzivna emocionalna hodočašća". Nije riječ samo o obilasku mjesta, nego o potrazi za dijelom vlastite povijesti.

Danas je potencijalni krug ljudi zainteresiranih za takva putovanja još veći.

Istraživanje korijena često počinje od obiteljskih fotografija | Depositphotos

Jedan od ispitanika napisao je da je posjet "oživio" povijest dok je stajao na imanju svojih predaka, dok je drugi rekao da se osjećao kao da je mjesec dana "hodao u cipelama svoje bake".

Upravo se tu otvara i poslovna strana priče. Koderman navodi da je turizam potrage za korijenima potencijalno zanimljiv tržišni segment jer povezuje putovanja s genealogijom, obiteljskom poviješću, kulturnim nasljeđem i posjetima rodbini. Autori navode da su na području sjevernog Ohija, gdje je postojala velika slovensko-američka zajednica, još tada djelovale turističke agencije koje su organizirale posebna putovanja u Sloveniju. Bila su namijenjena posjetima rodbini, ali i ljudima koji su željeli istražiti svoju obiteljsku povijest i povezati se sa svojim slovenskim korijenima.

Slovenska turistička organizacija (STO) turiste inače dijeli u skupine prema njihovim motivima i ponašanju, ali turizam potrage za korijenima u javno objavljenoj segmentaciji ne izdvaja kao posebnu ciljnu skupinu.

"Turizam potrage za korijenima ne pratimo zasebno", naveli su iz STO-a. Istodobno su ukazali na Hrvatsku, gdje postoje specijalizirane agencije koje iseljenicima pomažu u potrazi za njihovim korijenima. Prema njihovim iskustvima, ljudi podatke o precima najčešće traže u starim crkvenim knjigama, u koje su se nekada upisivali podaci o rođenima i vjenčanima. "Detaljnije podatke o tome nemamo", objašnjavaju iz STO-a.

 

Turizam potrage za korijenima manjim mjestima pruža priliku da privuku dio turističke potrošnje izvan najposjećenijih destinacija | Depositphotos

Italija je u korijenima pronašla tržište vrijedno više milijardi

Italija je tom potencijalu pristupila mnogo sustavnije. Zemlja je turizam potrage za korijenima uključila u svoje razvojne i turističke politike, a talijansko Ministarstvo vanjskih poslova 2022. godine pokrenulo je projekt "Turismo delle Radici", koji povezuje Talijane diljem svijeta i njihove potomke s mjestima iz kojih potječu njihove obitelji.

Početni projekt, financiran iz talijanskog plana za oporavak, bio je vrijedan 20 milijuna eura i usmjeren i na razvoj manjih mjesta i ruralnih područja. U svibnju ove godine ministarstvo je za daljnje jačanje programa iz Fonda za razvoj i koheziju za razdoblje od 2021. do 2027. dobilo još 200 milijuna eura.

Razlog za takav pristup leži i u veličini potencijalnog tržišta. Talijansko Ministarstvo vanjskih poslova procjenjuje da diljem svijeta živi gotovo 80 milijuna ljudi talijanskog podrijetla. Prema podacima ministarstva, Italiju je 2024. godine posjetilo 6,6 milijuna "turista korijena", a njihova je potrošnja iznosila oko pet milijardi eura. Za 2026. godinu ministarstvo očekuje više od 7,4 milijuna takvih posjetitelja i više od 5,5 milijardi eura potrošnje.

 

Italija pritom ne nudi samo smještaj i obilaske. Središnji program Italea posjetiteljima pomaže tijekom cijelog putovanja, od otkrivanja talijanskog podrijetla i genealoških istraživanja do organizacije putovanja kroz mjesta njihovih predaka.

U mreži sudjeluju lokalni pružatelji usluga, vodiči, smještajni objekti, muzeji i drugi ponuđači, dok Italea Card povezuje više od 760 partnera. Regionalni uredi Italee u tri su godine primili više od 10.000 upita za putovanja ili genealoška istraživanja.

Važan dio talijanske strategije jest i geografija. Turista koji traži svoje korijene ne zanimaju nužno Rim, Firenca ili Venecija, nego često malo mjesto, selo ili ruralno područje iz kojeg potječe njegova obitelj. Upravo zato talijansko ministarstvo turizam potrage za korijenima vidi kao način usmjeravanja posjetitelja prema manje poznatim mjestima, gdje njihova potrošnja može koristiti lokalnim smještajnim objektima, ugostiteljima, proizvođačima hrane i pića te drugim pružateljima usluga.

Charmaine, koja je svoju obiteljsku priču počela istraživati na Facebooku, dio je mnogo šireg fenomena. Kada netko prijeđe ocean kako bi pronašao kuću u kojoj je nekoć živio njegov predak, ne kupuje samo avionsku kartu i hotelsku sobu. Kupuje pristup vlastitoj povijesti. Pitanje za zemlje Adria regije jest znaju li taj interes prepoznati i kao tržišnu priliku.